Evo kako da znate da li je dete obolelo od varičela ili malih boginja

Sezona ovčijih boginja poklopila se sa epidemijom malih boginja. Teoretski, dete može istovremeno da oboli od dve vrste boginja, zato se i preporučuje izolacija od braće i sestara.

Dok roditelji čija deca iz opravdanih razloga (zbog alergije ili drugih bolesti) nisu primila MMR vakcinu, strahuju od malih boginja, od kojih je dosad obolelo više od 1.700 dece i odraslih, u većem broju registruje se i obolevanje od varičela, odnosno ovčijih boginja, koje su i najčešće u ovo doba godine, pišu “Novosti”.

Iako i jedne i druge karakteriše osip po telu, ove dve vrste boginja nemaju mnogo toga zajedničkog. Uplašenim roditeljima može da se desi da ih pomešaju, ali ne i lekarima.
Može istovremeno da se oboli i od morbila i od varičela (teorijski)
Dete može istovremeno da oboli od morbila i varičela. Infektolog dr Aleksandra Radovanović Spurnić kaže da ta mogućnost, ipak, postoji samo teoretski, ali da se naši lekari u praksi dosad nisu susretali sa takvim slučajevima.
– Ukoliko dete oboli od varičela ili morbila trebalo bi ga izolovati i od braće i sestara, upravo da bi se smanjila mogućnost dvostruke infekcije – kaže dr Aleksandra Radovanović Spurnić.
Za razliku od malih boginja gde ospa prvo izbija na licu, varičele uglavnom najpre izbijaju po trupu. Kada se tečnost u njima zamuti to je znak da će ubrzo doći do pucanja tzv. pistula. Posle njih ostaje krasta, koja se suši i otpada. Izuzetno je važno sprečiti dete da se češe jer tako može da razgrebe ospe i da mu ostanu ožiljci.
Period inkubacije varičela traje dve do tri nedelje. To je vreme od kontakta sa zaraženom osobom do pojave prvih simptoma bolesti. Pre karakterističnog osipa, javljaju se malaksalost, zamor, bol u mišićima i zglobovima, povišena temperatura, povraćanje i glavobolja. Tada je organizam već zaražen, a u sledećoj etapi bolesti na telu se pojavljuju bubuljice, pune se tečnošću i nastaju vazikule.
– Na osnovu razlika koje prate stanje pre pojave ospi utvrđuje se da li je reč o morbilama ili varičelama – objašnjava doktor Dejan Jonev, pedijatar Doma zdravlja Čukarica. – Morbile ili male boginje najpre prati pojava visoke temperature, a može da bude prisutno i curenje iz nosa, kao i konjuktivitis. Nalaz na plućima i grlu deteta može i ne mora da bude uredan. Ukoliko je reč o morbilama, ospe će se pojaviti tri do sedam dana od izbijanja temperature. U slučaju varičela povišena temperatura može da bude znak bolesti, ali se ona ne javlja uvek, a ospe izbijaju za 15 do 20 dana od infekcije virusom.
Epidemiolog dr Slavica Maris iz Zavoda za javno zdravlje Beograda, takođe, tvrdi da nema zabune kada je reč o varičelama, a kada o morbilama.
U slučaju varičela ili ovčijih boginja inficirani je zarazan jedan do dva dana pre izbijanja ospi i ne duže od pet dana od njihovog povlačenja. Kod morbila zaraza se širi četiri dana pre izbijanja ospi i do četiri dana po njihovom povlačenju.
– Stanje koje prethodi malim boginjama je izuzetno visoka temperatura i iznad 40 stepeni Celzijusovih, a praćeno je i takozvanom plačnom maskom, odnosno pacijent obično ima konjuktivitis, kašalj i curi mu iz nosa – priča dr Maris.
– Nabrojani simptomi ne moraju uvek da budu prisutni, ali kod većine inficiranih jesu. Pre izbijanja ospi, morbile karakteriše i pojava Koplikovih mrlja. Sa unutrašnje strane obraza, pojavljuju se sitne bele mrlje kao “prosuti griz”. Zatim se tri do sedam dana kasnije pojavljuju mrljaste ospe najpre po licu, a zatim po ostatku tela. Ospe traju četiri do sedam dana i obično se kožne promene završavaju perutanjem kože.
Komplikacije
Ono po čemu se morbile i varičele najviše razlikuju su učestalost i ozbiljnost komplikacija. Dok ovčije boginje imaju prirodniji tok, i ako se i pojavi neka komplikacija, to se odmah prepozna po tome što bolest ne prolazi, kod morbila se češće javljaju zapaljenje srednjeg uha, laringitis, meningitis, encefalitis. Učestalost komplikacija varira u zavisnosti od populacije o kojoj je reč. U našoj sredini bi se moglo očekivati da se encefalitis i druge komplikacije opasne po život jave kod približno jedne na 1.000 obolelih osoba, dok su nešto umerenije komplikacije, ali takve da i dalje zahtevaju bolničko lečenje, daleko češće, pišu “Novosti”.
Naša sagovornica epidemiolog kaže da težina infekcije morbilama zavisi od toga da li je zaraženi nevakcinisan, delimično ili potpuno vakcinisan. Komplikacije se javljaju kod potpuno nevakcinisanih pacijenata, najčešće dece mlađe od godinu dana, a to su upala uha, pluća, mozga i dijareja.
– U aktuelnoj epidemiji moribila najčešće prijavljene komplikacije su upala pluća i dijareja – kaže epidemiolog Maris.

Izvor: Blic