Često se u receptima pitate da li su vam potrebna dva jaja ili dva jajeta. Naravno, potrebna su vam dva jajeta. Zabuna nastaje kad, rukovođeni istom logikom, naletite na pet jaja i nasmejete se kako je autor recepta nepismen, pa ga u sebi ispravite: “Svašta, valjda je za ovaj krem potrebno pet jajeta!” Međutim, grešite. Potrebno vam je dva jajeta i pet jaja. Sad ste već iznervirani i žalite što se niste rodili kao Englez pa da normalno pričate engleski u kome nema takvih sitnih začkoljica. Ako biste malo bolje razmislili, shvatili biste da nije reč ni o kakvom bezveznom komplikovanju tek komplikovanja radi, već objašnjenje ima i lingvističko i istorijsko opravdanje koje leži u prirodi jezika. I ne samo našeg, već i svih ostalih slovenskih jezika. Naime, za broj jedan važe jedna pravila, za brojeve dva, tri i četiri druga, a od broja pet pa nadalje – treća.
U gimnaziji smo učili o nekom plemenu sa Papua Nove Gvineje koje ovako broji: jedan, dva, mnogo. Po tome je tri isto što i 103, sve je to veće od dva, naime – mnogo je. Kod Starih Slovena taj “granični broj” bio je 40. Pokojniku se daje pomen posle 40 dana jer se smatralo da tek tada konačno napušta ovaj svet i duhom a ne samo telom; deci do 40 dana ne ide se u goste; do 40. dana su u stara vremena krštavali decu… Da li iz tog razloga ili je nešto drugo posredi, tek – stara mera kod svih Slovena, oka – sadrži 40 nečega. Na primer, oka meda bila je 40 drvenih čašica sa dugom drškom, oka soli je 40 rjumočki (veličine rakijske čašice)…
Rusi i dan danas imaju broj 40 kao granični, poput naših, u stvari latinskih, 100. Dok mi govorimo: stoput sam ti rekao, pre sto godina, sto puta sam išao i sto puta se vraćao… dotle Rusi koriste iste izraze, samo sa – 40. Oni nešto kažu 40 puta, po 40 puta nekud idu i vraćaju se, jedino za vreme ponekad izbegnu broj 40. Kako 40 godina baš i nije neka davna prošlost, onda koriste: pre 40 puta 40 godina… Na ruskom se 40 kaže: sorak, dok su nam svi ostali brojevi manje-više isti.
S obzirom na to da smo u srpskom jeziku izgubili magiju broja 40 i pretvorili ga u dvocifren broj kao i svaki drugi, zadržaćemo se na prvoj desetici, a tu je izgleda nekadašnju ulogu broja 40 preuzeo broj četiri. Na neki način, i on je granični broj.
Jedan (1) se uvek odnosi na jedninu i za njega važe pravila kao i za svaku drugu imensku reč – menja se po rodu i padežu (po broju se ne menja jer nikako ne može da bude množina). Na primer: jedno jaje, jedan mesec, jedan limun, jedna pomorandža, jedna soba, jedna žena… jednog jajeta, jednom jajetu…
Na dva (2), tri (3) i četiri (4) odnose se druga pravila, to je već množina:
dva, tri, četiri jajeta,
dva, tri, četiri meseca,
dva, tri, četiri limuna,
dve, tri, četiri pomorandže,
dve, tri, četiri sobe,
dve, tri, četiri žene…
Od broja pet (5) pa nadalje važe treća pravila:
pet, šest, sedam… jaja,
pet, šest, sedam… meseci,
pet, šest, sedam… limunova,
pet, šest, sedam… pomorandži,
pet, šest, sedam… soba,
pet, šest, sedam… žena…
Dakle, uzmete dva JAJETA, odvojite belance…
Izvor: miljalukic.blogspot.com
Sto, dva stola ili stotinu?
Fino objašnjeno, osim što se kaže “s obzirom”, a ne “obzirom”. 🙂
Kaže se:
” S obzirom da je…” ili “Obzirom na to da je…”
Samo “s obzirom na to da je”. Klajn, RJN.
Bravo! O ovom me je davno naucila moja tetka dobar poznavalac gramatike.Jos kao malu me je ispravljala kada bismo pricale o receptima.Volela sam da joj diktiram dok bi ona pripremala kolace ili nesto drugo.Dobro sam zapamtila: 1 jaje, 2jajeta,3 jajeta, 4 jajeta, 5 jaja, 6 jaja,…
Uvek mi zasmeta kada vidim pogresno napisano u receptima, a da nikad niko nije odreagovao.
Sve pohvale!
Takodje sve pohvale” Zelenoj ucionici” koja objavljuje vrlo poucne tekstove.
Isto se odnosi i na reči METAR, (KILOMETAR, cemtimetar, decimetar…), DEVOJKA, MOMAK…
Najčešće se čuje “1000 kilometra” , “8 decimetra”…
Nekada i obrnuto – 202 kilometara
Jedina ispravka u vasem tekstu bi se odnosila na :
OBZIROM to je pogresna upotreba; S OBZIROM je ispravno (4. pasus). Pozdrav
Obzirom se piše u rečenici, a s obzirom na početku rečenice.
Šta je sa AR i HEKTAR? 1 ar/hektar, 2 ara/hektara … 4 ara/hektara 5 …? Za 5 hektara sam sigurna, ali da li je 5 ara ili 5 ari?
5 ari, 6 ari itd…
A moze li jedno jaje,dvoje jaja,troje jaja…?
Može i dvoje , jaja dtroje jaja , kao i dvoje , troje, djece.
Može i dvoje jaja ,troje jaja , kao i dvoje , troje, djece. U dvorištu je četvero djece….
Na gnijezdu sam našla troje jaja…
mislim da je pravilnije rec podeliti lingvisti-čko
a ne lingvistič-ko kako stoji u tekstu
Dragi moji,
smisao pisanja ovakvih tekstova je sjajan, samo treba voditi računa da se nit usput ne izgubi, te da ne bude veća dara nego mera. Ako se izvlači slamka iz plasta sena, ne treba se ceo plast srušiti, tj. ne treba praviti nekoliko jezičkih grešaka zarad objašnjenja jednog pojma.
1. Zašto je pravilno: „s obzirom na nešto”, a ne – „obzirom da”?
– Uzmimo antonim tog izraza, koji nas ne dovodi u zabunu: „bez obzira na nešto”. Dakle, suprotno od bez obzira na nešto biće s obzirom na to nešto (bez – s(a)).
2. Zašto nije „odvojIte”, nego „odvoJTe”?
– Zato što se imperativ NE gradi pomoću infinitivne, nego prezentske osnove. Zato se pravilno kaže i: oboj/te, spoj/te, osvoj/te…
3. Najzad, stariji oblik genitiva jednine ove imenice glasi „jaja”, a ne „jajeta”, pa ste i njega mogli navesti, kao što ga novodi i Matica srpska.
I, ne brinite se! Nemojte se plašiti da pogrešite, jer, što se više plašite grešaka, one su sve brojnije. Jezik je jedna prirodna i veoma logična stvar, a naš jezik je još i divan! Stoga, dovoljno je samo malo razmišljanja o jeziku, da bi se došlo do pravog odgovora.
Mnogo Vam hvala što se borite za očuvanje našeg srpskog. Znajte da ima mnogo ljudi koji to veoma cene i koji Vas u tome podržavaju.
Do pobede!
Hvala vam što ste naveli izvor. Nije konkretan post naveden, ali svejedno, Ima još postova o jeziku.
“Dakle, uzmete dva JAJETA, odvojite belance…”
Da li se, kad su u pitanju dva jajeta, odvaja jedno belance ili dva belanceta (ili možda belanca)?
Kako se menja imenica ar?
Jedan ar
Dva ara
Tri ara
Cetiri ara
Pet ?
Ispravne su obe varijante.
Na svijetu ima najviše četiri čovjeka. Dalje je ljudi. 😉