Koliko bi koštao (neplaćeni) rad srpske domaćice?

Stručnjaci Republičkog zavoda za statistiku izračunali su da bi plata žene koja čisti, pegla i sređuje po kući za svoje bližnje iznosila najmanje 138 evra mesečno, odnosno 1.650 evra godišnje

Vidno iznervirana nemarom svojih ukućana i njihovom nezainteresovanošću da sklanjaju svoje stvari i pomažu joj u kućnim poslovima, jedna mama nedavno je na „Fejsbuku” okačila cenovnik svojih dnevnih „usluga”. Ističući da nije ničiji sluga, ona je naglasila da njen rad košta 500 dinara dnevno, a u tu računicu ulazi: raspremanje kreveta – sto dinara, slaganje odeće – 200 dinara, skupljanje šoljica za kafu – 50 dinara, sakupljanje ostalih stvari – 50 dinara, slaganje obuće u orman – 50 dinara i unošenje obuće na terasu – 50 dinara.

I dok su žene na ovoj popularnoj socijalnoj mreži uglavnom aplaudirale ovoj mami i podsećale je da nije „naplatila” kuvanje, pranje i peglanje, komentari muške publike bili su podeljeni – jedni su pitali ko u kući popravlja šporet, čisti sneg i vodi porodicu na more, a drugi su komentarisali da muž verovatno „rinta” od jutra do sutra, a nju mrzi da „malo” pospremi malo po kući.
Tragajući za odgovorom na pitanje kako partneri dele poslove u domaćinstvu i koliko košta neplaćeni rad domaćice, stručnjaci Republičkog zavoda za statistiku ustanovili su da prosečna srpska domaćica za šporetom provede sat i po dnevno. Pater familias u kuhinji se zadržava – deset minuta. Na čišćenje i sređivanje domaćinstva žena svakog dana potroši nešto više od sat vremena. Verovali ili ne, muškarcima je potrebno samo 23 minuta da stan zablista kao u reklami. I dok na pranje i peglanje veša žena potroši pola sata dnevno, muškarci se rubljem bave – jedan minut. Statistički posmatrano, pripadnici jačeg pola više se bave popravkama u stanu, baštovanstvom i kućnim ljubimcima nego sopstvenim naslednicima. Brojke, naime, govore da se naši muškarci decom bave 16 minuta dnevno, dok se kučićima, cvećem i šrafcigerom bave – 45 minuta dnevno.
Ovo su samo neki od najzanimljivijih podataka izvedenih iz studije Republičkog zavoda za statistiku pod nazivom „Korišćenje vremena u Republici Srbiji 2010. i 2015. godine”. Rezultati ove studije govore da žene čak dva puta više od muškaraca rade u „drugoj smeni”, odnosno u domaćinstvu. Bez obzira na to da li su zaposlene ili ne, žene radeći takozvane neplaćene poslove svakodnevno provedu četiri sata i 36 minuta, a muškarci dva sata i pet minuta. A kada bi žena za sve poslove koje obavlja u domaćinstvu bila plaćena po minimalnoj ceni sata – njena plata iznosila bi 138 evra mesečno, odnosno 1.650 evra godišnje, govori računica republičkog statističkog zavoda.
Računajući koliko košta neplaćeni rad njegove supruge, koja je „samo” majka i domaćica, jedan američki tata na svom blogu je naveo koliko se naplaćuju poslovi koje obavlja njegova supruga i došao do fascinantne cifre od 73.960 dolara godišnje. U tu cifru ušao je „džeparac” za dadilju, koju ova porodica plaća 36.660 dolara godišnje, usluge agencije za čišćenje kuće, koje na godišnjem nivou koštaju oko 5.200 dolara, usluge profesionalnog kuvara, koji svoj rad naplaćuje 240 dolara nedeljno, odnosno 12.480 dolara godišnje, pranje veša, koje se naplaćuje 25 dolara nedeljno, odnosno 1.300 dolara godišnje, organizacija porodičnih proslava, koja košta 900 dolara godišnje…
Koliko bi koštao (neplaćeni) rad srpske domaćice?
Žene koje kuvaju za četvoročlanu porodicu ovu uslugu naplaćuju između 20.000 i 25.000 mesečno, a od dobre volje kuvarice zavisi da li će spremati jelo i za rođendane, slave i veće porodične svečanosti. Uslugu pranja i sušenja količine veša koja stane u jednu mašinu perionice naplaćuju između 500 i 750 dinara. U tu cenu ne ulazi peglanje – košulja se naplaćuje 200 dinara, pantalone 150 dinara, bluza 120 dinara…
Cena čišćenja kuće, odnosno stana, zavisi od kvadrature i broja sati koje domaćica provede u usisavanju, ribanju i pranju – standardno čišćenje košta 400 dinara po satu, a ova cena se uvećava ako je reč o generalnom spremanju stana nakon krečenja ili manjih građevinskih radova.
Bebisiterka svoju uslugu naplaćuje oko 200 dinara po satu za jedno dete, a ako mami i tati padne na pamet da je angažuju kada odu uveče u pozorište ili vikendom, cena te usluge se uvećava. Ukoliko bebisiterku uzimate iz agencije, imate obavezu da plaćate i članarinu, koja iznosi oko 3.000 dinara godišnje. Mrzi vas da svakog dana idete po bakaluk? Ima ljudi koji to rade umesto vas, a kupovinu stvari za domaćinstvo agencije naplaćuju 450 dinara, ako je u radnja u komšiluku. Ako je dućan u drugoj zoni, cena raste. U slučaju da ste dobro organizovani i u radnju odlazite samo jednom dnevno, to znači da odlazak u kupovinu vredi 164.000 dinara godišnje.
Porodice koje na spisku stanara imaju kućnog ljubimca znaju da je šetnja svakodnevni deo brige o psu. Profesionalni šetači pasa uslugu naplaćuju oko 400 dinara po satu, a odrastao pas mora da se izvodi najmanje dva puta dnevno.
Autor: Katarina Đorđević