Pravila o formiranju odeljenja – zatvaraju 800 odeljenja?

Skraćene časove i proteste 1. septembra održaće članovi Unije sindikata prosvetnih radnika, koja okuplja oko 30.000 ljudi u 750 škola
Školska godine počinje protestom za članove Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS), koji će 1. septembra stupiti u jednodnevni štrajk. Prvog školskog dana u školama članicama ovog sindikata časovi će biti skraćeni i trajaće 30 minuta, a sve opštinske, gradske i regionalne podružnice Unije održaće protestne skupove u podne u svojim sedištima, potvrdila je za naš list Jasna Janković, predsednica USPRS-a.
Pročitajte i Brnabić: “Nisu svi nastavnici isto dobri, plate po učinku”
Povlačenje Nacrta zakona o zaposlenima u javnim službama iz procedure, hitno potpisivanje Protokola o zaradama, kojim će plate zaposlenih u prosveti porasti iznad republičkog proseka, i obustavljanje i menjanje svih propisa koji prosvetne radnike masovno ostavljaju bez posla – tri su štrajkačka zahteva Unije, koja okuplja oko 30.000 ljudi u 750 škola.
− Razgovarali smo s nadležnima o nacrtu budućeg propisa za zaposlene u javnim službama, odjedanput zakon je već na javnoj raspravi. Tražimo momentalno povlačenje i bacanje u đubre tog propisa, jer bi nam doneo suštinske i nepopravljive nepravde. Država njime priznaje da nema snage da napravi sistem platnih razreda niti da isto rangira one koji za nju rade. Tako smo dobili tri kategorije zaposlenih u javnim službama. U prvoj su najsiromašniji: prosveta, zdravstvo i kultura, u drugoj vojska i policija, koje država relativno voli, a u trećoj BIA, Skupština Srbije i sudstvo, koje država najviše voli − tumači Jankovićeva nacrt novog propisa.
Ona smatra da su prosvetni radnici dobili „sirotinjski” zakon, koji, kako kaže, faktički ukida sve ono za šta su se zaposleni u školama borili i što su sticali u poslednjoj deceniji: posebne kolektivne ugovore, jubilarne nagrade, plaćanje prevoza zaposlenima…
− Time što će vlada odlučivati o tome koliku će ko imati platu, kao što propis predviđa, praktično se ukida mogućnost dijaloga i smisao postojanja sindikata − kaže Jankovićeva.
Zašto ponovo štrajk? Prvi septembar lane jedan je od malobrojnih početaka školske godine bez protesta prosvetnih radnika, iako, doduše, godina nije prošla bez demonstrativne obustave nastave u organizaciji Unije.
Pročizajte i Šarčević: Gimnazijalci će ubuduće sami birati predmete
− Prošlog septembra ministar je još bio nov na toj funkciji. Istine radi, čim je preuzeo dužnost valjano je rešeno tadašnje pitanje Pravilnika o formiranju odeljenja i prosvetarima je vraćena pogrešno obračunata zarada u vreme godišnjih odmora za 2015. godinu. Pružili smo mu šansu i nismo štrajkovali na početku školske godine. Ali, za poslednjih godinu dana nismo uspeli da dođemo do premijera, vrteli smo se oko toga da li će nam i koliko biti povećana plata i na kraju povećanje zarada prosvetnim radnicima je toliko da su naša primanja trenutno 17 odsto ispod republičkog proseka − ukazuje predsednica USPRS-a.
Taj sindikat zahteva da se povećanje plata i stabilno finansiranje u prosveti definišu protokolom iz koga će, nadaju se, biti jasno da li su prioritet i na kojem su mestu za državu njeni prosvetni radnici.

Na pomolu sastanak sa premijerkom

Predstavnici reprezentativnih prosvetnih sindikata više puta su inicirali razgovor sa premijerom ali nisu primljeni na takav sastanak od februara 2015. godine, kad je potpisivanjem sporazuma prekinut šestomesečni štrajk prosvetara. Dve i po godine kasnije, Ana Brnabić, predsednica vlade, pozvala je čelnike sindikata u obrazovanju da u sredu u deset sati dođu u vladu na razgovor o aktuelnim temama u prosveti, saznajemo od Jasne Janković, koja priznaje da ju je ovaj poziv obradovao, ali i da će na sastanak otići s malo nade i bez velikih očekivanja.

Formiranje ili rasturanje odeljenja

– Najvažnije za prosvetu događa se u vreme kada su prosvetni radnici na kolektivnom godišnjim odmoru. Kad se vrate, suočiće se sa realnošću u kojoj će mnogi izgubiti deo fonda časova − stav je Jasne Janković, predsednice USPRS-a.
Njena je procena da će pravila o formiranju odeljenja, ako se ne povuku iz procedure, zatvoriti 800 odeljenja u Srbiji i ostaviti bez posla na hiljade učitelja i nastavnika.
Autor: Milenija Simić-Miladinović
Izvor: Politika