Roditelji daju deci slatkiš između obroka, ne birajući vreme. I tada nastaje problem.

Prema najnovijim statistikama u našoj zemlji je u poslednjih 20 godina procenat gojaznosti porastao za 60 procenata. Ovi podaci su posebno alarmantni kod dece školskog uzrasta. Svako treće dete je gojazno, a prema istraživanjima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” taj procenat se iz godine u godinu povećava.

„Nažalost 49 odsto dece nedovoljno ili nikada ne konzumira voće. Moramo da delujemo zajedno kako bi deca stekla pravilne, zdrave navike”, kaže načelnica Centra za higijenu, hranu i ishranu Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Zorica Jovanovski koja je na okruglom stolu u organizaciji Delez Srbije, istakla da je za šest godina moguće zaustaviti negativne trendove.
U porastu je i broj roditelja koji dovode decu kod nutricionista, u želji da dobiju prave savete u vezi sa njihovom ishranom. „Greška roditelja je što nisu dosledni principima, oni potežu za praktičnijim rešenjima, daju deci slatkiš između obroka ne birajući vreme, i tada nastaje veliki problem. Kad dete oseti slast, uslovno rečeno, nezdrave hrane, teško prihvata da pojede brokoli ili jabuku“, kaže Ana Todorović, specijalista nutricionista-dijetetičar.
Olimpijski šampion Vanja Grbić istakao je da sport može da bude igračka u službi zdravlja, ali da zdravlje ne sme da bude igračka u službi sporta. „Moramo da budemo svesni da se u poslednjih 20 godina, kao posledica nedovoljne fizičke aktivnosti i loše ishrane, povećao broj dece sa dijabetesom. Suština je da nemamo kulturu ishrane, ali ni redovne fizičke aktivnosti,” upozorio je naš poznati sportista. „Ogroman procenat škola u svom okruženju ima pekare i to su mesta gde se deca svakodnevno hrane. Naš organizam je kao mašina – ako sipate kvalitetno gorivo, radiše bolje i duže. Ako sipate loše, kvariće se. Razlika je u tome što na mašini zamenite delove. Sebi ne možete.” dodaje Vanja Grbić.
Škola, kao vaspitno-obrazovna ustanova, trebalo bi, i mora, prema rečima Snežane Knežević, direktorke Osnovne škole Vladislav Ribnikar, da razvija deci svest o zdravoj ishrani. “Moramo svi zajedno da radimo sa našom decom, kroz programe i različite aktivnosti sa ciljem da dobijemo kompetentno mlado biće koje je, između ostalog, edukovano o važnosti zdrave ishrane, ali i odgovorno prema svom zdravlju kad odraste“, istakla je direktorka.
Direktorka za kvalitet i bezbednost u kompaniji Delez Srbija predstavila je „Super-ručak“ kao nutritivno izbalansiran i hranljiv obrok za decu školskog uzrasta. „Uz pomoć nutricionista i u saradnji sa institutom „Batut” razvili smo ovaj specijalni obrok koji je namenjen za užinu dece. Istraživanja pokazuju da deca, ne tako retko odlaze u školu bez doručka i onda često posežu za namirnicama koje ne mogu da ispune osnovne zahteve za pravilan psiho-fizički razvoj deteta. Zato smo osmislili koncept „Super-ručak“ kako bismo pružili deci mogućnost da naprave zdrav izbor“, izjavila je Boškovićeva.