Roditeljsko iskustvo iz škole u Švedskoj

Svoje roditeljsko iskustvo iz škole u Švedskoj ispričao nam je i jedan otac, lekar koji se preselio u Švedsku.
„U švedskim školama deca već od prvog razreda uče strani jezik i koriste računare i kroz vesele animacije uče slova. Svaki učenik ima svoj računar na kojem radi zadatke iz matematike, jezika, piše tekstove, čita elektronske knjige. Na 25 učenika dolaze čak dva učitelja. To im omogućava da se mnogo bolje posvete deci koja teže usvajaju gradivo, ali i da pomno prate rezultate svakog svog učenika. Ukoliko zapaze da je dete, na primer, nadareno za matematiku, daju mu dodatne, teže, zadatke iz tog predmeta kako mu na nastavi ne bi bilo dosadno. Škola počinje u 8:15, a  nastava se odvija samo prepodne, i završava se  najkasnije u 15 sati. No, deca zaposlenih roditelja mogu ostati u dnevnom boravku do 18 sati, a tamo s njima radi učitelj, imaju sportske sadržaje a, ukoliko žele, tokom dnevnog boravka mogu u školi pohađati i muzičku školu”, priča lekar čija su deca, kako kaže, u švedskoj školi vidljivo zadovoljnija i motivisanija.
To ga, tvrdi, ni najmanje ne čudi jer učenike u Švedskoj ne zatrpavaju ogromnim količinama, često potpuno nepotrebnih, informacija.
„Kada povučem paralelu između naših i švedskih škola, mogu reći da je to što se s decom radi u našim školama veoma loše. Ovde u Švedskoj je opterećenje mnogo manje, a tempo nije ubitačan. Decu ne zamaraju učenjem o robovlasništvu u staroj Grčkoj, niti o ratovima, datumima bitaka, ne uče čak ni pisani rukopis, samo štampana slova, ali zato do savršenstva automatizuaju računanje do 100. Od prvog do šestog razreda osnovne svako dete nauči da svira bar jedan instrument, a uz to uče i glumu u mjuziklima i šivenje i kuvanje. U petom razredu uče kako da naprave prezentaciju, kako da istraže nešto na internetu ili u biblioteci. Već u 7. razredu samostalno sklapaju električne sklopove, a u 8. razredu svako dete zna da napravi stolicu i klupu, skuva ručak i snađe se u brojnim životnim situacijama”, kaže otac troje školaraca.
Učenike u Švedskoj ne opterećuju čak ni brojčanim ocenama koje se uvode tek od šestog razreda osnovne škole. Umesto ocena, u prvom planu je zdravlje i pravilan razvoj dece. Tako se, na primer, trajanje nastave iz svih predmeta može, po potrebi, prilagoditi, ali broj sati fizičkog vaspitanja ne sme se smanjivati.
„Školski dan započinje nastavom koja traje sat i 15 minuta, nakon čega sledi pola sata odmora. Svaki odmor, bilo da je kiša ili sunce, deca provode napolju, na vazduhu, trče ili se bave nekim drugim aktivnostima. Nedeljno napolju moraju provesti minimalno 20 posto vremena provedenog u školi. U nedelji imaju najmanje dva puna sata fizičkog vaspitanja, od čega je jedan sat plivanje. Svi učenici obavezno moraju naučiti da plivaju. Vrednuje se sve, od tehnike do izdržljivosti, te svako dete dobije oznaku koliko je dobar plivač. Cilj je da na kraju srednje škole svako od njih može samostalno otplivati 400 metara.
Svaki razred dobija nedeljno pismo – izveštaj, u kom se ukratko navodi šta se radilo, šta se planira, koji su rokovi za zadatke, a u pismu je i link na zadatke za slučaj da je dete zaboravilo.
U svakoj školskoj godini škola ima i svoj moto, na primer, u školi u koju idu moja deca ove je godine moto “borba protiv ružnog govora”. Pomno se neguju i vrednosti kao što je zajedništvo, grupni rad, upornost, a ono što je veoma važno jeste nulta stopa tolerancije na nasilje. Decu uče i podstiču da odmah kažu nastavniku i da zatraže pomoć, ukoliko primete da je neko dete doživelo nešto ružno ili ako su oni sami imali takvo iskustvo i tada se pokreće čitav jedan dobro usklađen mehanizam za borbu protiv nasilja. “Alarm” se pali i ako neko dete nije došlo u školu, a roditelj pre toga nije obavestio nastavnika koji je inače dostupan roditeljima svojih učenika u bilo koje doba dana te s njim možete komunicirati čak i mejlom i sms-porukama”, pojašnjava naš sagovornik.
„I na kraju, na proleće svaki razred ima državni testni period kada se državna (mala matura) provodi u celoj državi, a cilj je da svaki učenik dobije jasnu sliku o tome kako je savladao gradivo.”