Šarčević: Najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu za svoj posao

Ukoliko se sa sindikatima sve uredi kako treba, najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu za svoj posao, izjavio je ministar prosvete Mladen Šarčević i dodao da ni učenici neće trpeti zbog racionalizacije mreže škola, već da će samo pojedini direktori postati tehnološki višak.
On je gostujući u četvrtak na N1 rekao da je sa sindikatima u “odličnom savezu”, kao i da vode brigu o ljudima koji ostaju bez posla, pre svega, zbog malog nataliteta.
Prema njegovim rečima, višak u prosveti se, u velikoj meri podudara sa brojem nastavnika koji odlaze u penziju.
On je ponovio da mu je cilj ono što je obećao na početku mandata – da se uvede sistem kvaliteta rada i dodao da za početak postoji lakši metod da se razvrsta ko radi bolje, a ko lošije, a to su prosvetna zvanja.
Šarčević je rekao i da se radi na tome da prosvetari od jeseni ulaze u prvo zvanje koje, prema njegovoj proceni, sigurno može da dostigne 20 do 25 odsto ljudi, koji bi samim tim išli u bolji platni razred.
Kako kaže, druga i kompeksnija mera kvaliteta rada prosvetnih radnika je ishodno znanje, odnosno eksterno ocenjivanje i objasnio da će se kroz ishode učenika znati da li je nastavnik dobro radio – uzimaće se obzir eksterne ocene sa ocenama koje je učenicima dao profesor.
Time bi, kako je objasnio nastavnici legalnim putem, vremenom mogli da dođu i do četvrte kategorije u okviru svoje platne grupe, što je plata redovnog univerzitetskog profesora.
Govoreći o zahtevima prosvetnih radnika, ministar je ponovio da se za njihova prava “bori kao lav” i da je sve ovo vreme bio “veći sindikalac od svih njih”.
Kada je reč o racionalizaciji mreže škola, Šarčević je kazao da ona ima zadatak da odražava potrebe stvarnosti i da Beograd danas ne može da ima 11 mašinskih škola, kao u vreme kada je mašinska industrija u glavnom gradu zapošljavala 29.000 mašinskih radnika.
– Ako imate u Apatinu srednju tehničku školu sa 700 đaka, i drugu tehničku školu sa 40 đaka, kakav je problem da oni pređu u veću školu. Pitanje je samo da li treba dva direktora, ja mislim da ne treba – naveo je Šarčević
Izvor: Blic