Sedmaci i osmaci dobijaju blok nastavu

Matematika i srpski, najvažniji predmeti sa najvećim fondom časova, blok nastavi ustupiće po osam časova od ukupno 144 godišnje

Đaci su već godinama preopterećeni brojem časova koji prevazilazi okvir zadat zakonom, a jedan od izazova u krojenju novog nastavnog plana za drugi ciklus osnovnog obrazovanja bio je rešavanje tog problema. Blok nastavu – kao izlaz iz lavirinta ophrvanosti učenika školskim obavezama vide stručnjaci koji su korigovali plan nastave za starije osnovce.
– Kao najbolje rešenje ponudili smo da se u sedmom i osmom razredu nov obavezan predmet, informatika i računarstvo, radi u blok nastavi sa po 30 časova godišnje. Takođe, ideja je i da se sa istim fondom u bloku izvodi i nastava tehnike i tehnologije, predmeta koji se uvodi umesto tehničkog i informatičkog obrazovanja. Blok nastava održavala bi se umesto časova po redovnom rasporedu. Takav način organizacije nije novina u sistemu. Za predmet tehničko, na primer, to je bio standard, od 1990. do 2007. godine – kaže Gordana Mijatović, pomoćnik direktora Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, kuće u kojoj se kuju nastavni planovi na zahtev resornog ministarstva.
Ona ocenjuje da se blok nastava uklapa u zakonsko ograničenje opterećenja učenika brojem časova nedeljno, ali i da rasterećuje nastavu. Predviđeno je da svim ostalim obaveznim predmetima blok oduzme dvonedeljni fond časova. Biologija, fizika, hemija, istorija, geografija, strani jezik, fizičko – predmeti koji imaju dva časa nedeljno izgubiće četiri časa godišnje. Likovno i muzičko, na primer, imaće ukupno dva časa manje za godinu dana. Matematika i srpski, najvažniji predmeti sa najvećim fondom časova, blok nastavi ustupiće po osam časova od ukupnog godišnjeg fonda od 144 časa. To „nije nepremostiv problem”, smatra naša sagovornica.
Zakon nalaže da đaci od petog do osmog razreda mogu da imaju 25 časova nastave nedeljno, i da se to može uvećati za do tri časa ostalih aktivnosti predviđenih školskim planom i programom. To znači da stariji osnovci mogu imati maksimalno 28 časova nedeljno, koliko trenutno imaju samo petaci. Učenici šestog razreda broje 29, a sedmaci i osmaci po 31 čas u toku nedelje.
– Moralo je to da se koriguje. U odnosu na situaciju u školama danas smanjićemo nastavu za dve nedelje. Ukoliko osavremenjen program počne da se primenjuje od sledeće školske godine i obistini se plan da se iz godine u godinu uvode novi programi za naredne razrede, dok stignemo do sedmog i osmog rasteretićemo ih. Izbacićemo višak, dati deci prostora da dišu, malo više vremena da savladaju sve što se očekuje, i to u skladu sa zakonom. Za taj predlog smatramo da je potpuno opravdan, ali i da će najviše da ga napadaju – kaže Mijatovićeva i uverava da je svaka sumnja u valjanost uvođenja blok nastave za osnovce „neprimerena i bez utemeljenja u stvarnosti”.
U susret sledećoj sednici Nacionalnog prosvetnog saveta (NPS), na kojoj će 11. aprila predložene izmene nastavnog plana za starije osnovce biti možda i najvažnija tačka dnevnog reda, blok nastavu kao „najbolje” rešenje pod znak pitanja stavlja Aleksandar Lipkovski, predsednik NPS. U razgovoru za naš list, on je primetio da će oduzimanjem časova drugim predmetima zbog blok nastave u sedmom razredu, recimo, matematika biti oštećena za osam časova, što je negde oko pet odsto ukupnog fonda od 144 časa.
– U sedmom razredu je obimno gradivo za koje ionako nema dovoljno vremena, još ako im se dodatno vreme uskrati može da dođe do problema. Blok nastava, čini mi se, nije dobro organizaciono rešenje, to je model koji je pokušavan, pa se od njega odustalo – kaže Lipkovski.
Predlagači novog nastavnog plana procenjuju da bi blok nastava za predmete informatika i računarstvo i tehnika i tehnologija mogla da doprinese da sedmaci i osmaci u čijem je rasporedu 31 čas nedeljno imaju zakonom predviđenih 28 časova „suve nastave”, dakle obaveznih i izbornih nastavnih predmeta nedeljno. Ali, ako se u taj raspored udene samo čas odeljenskog starešine, da ne računamo vannastavne aktivnosti propisane školskim planom i programom, opterećenje će opet biti veće od zakonom propisanog.
– Najveći je problem što se rade promene u zakonskom okviru koji ograničava broj časova. Zavod je pokušao da napravi neku ekvilibristiku, videćemo šta je uspeo –komentariše Lipkovski.
Najavljuju se novi zakoni. Predložen nastavni plan je, naravno, rađen po aktuelnim.
– To ukazuje na nepotrebnu žurbu. Treba prvo osmisliti ceo proces, uz konsultacije sa stručnom javnošću, pa menjati planove od prvog razreda naviše – smatra Lipkovski.

Autor: Milenija Simić-Miladinović
Izvor: Politika