Smanjen broj dela za obradu: Žil Vern "ustupio mesto" Agati Kristi?

Ove knjige deca više neće čitati, Žil Vern “ustupio mesto” Agati Kristi

Dela Agate Kristi i Borisa Akunjina mogla bi da budu deo izborne lektire za prvi razred gimnazije, dok se uveliko kao takvi obrađuju “Hobit” i “Gospodari prstenova”.
Smanjen broj dela za obradu i uvođenje izbornosti i savremene književnosti neke su od promena u programima srpskog jezika i književnosti koje od septembra očekuju đake prvog i petog razreda osnovne škole i prvog razreda gimnazije.
– Stručna komisija je predložila da se dela Agate Kristi i Akunjina nađu u izbornom delu predloga programa za prvi razred gimnazije. No, ovaj predlog nije prošao nijednu instancu i stoga ga moramo posmatrati kao nacrt – objašnjava Dejana Milijić Subić, rukovodilac Centra za razvoj programa i udžbenika u Zavodu za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja.
Od omiljenih knjiga među osnovcima „Hobit“ se, tačnije odlomci, nalazi u izbornom delu programa za peti razred, a Milijić Subić ističe da ne vidi razlog zašto bi „Hari Poter“ bio deo lektire jer ga učenici i ovako čitaju. Navodi i da „Vampirski dnevnici“ nisu i neće biti na spisku predviđenih dela za obradu.
– „Vampirske sage“ učenici čitaju samoinicijativno. Kreativni nastavnik u nekoj školi uvek može da uradi projektnu nastavu na ovu temu da bi učenici kritički preispitali popularne odlike takvih dela – kaže Milijić Subić.
Smanjen broj književnih dela za obradu i povećana izbornost unose brojne promene. Tako npr. u petom razredu neće biti obavezna dela Žila Verna i Milovana Vitezovića, pesme Branka V. Radičevića: “Kad mati mesi medenjake” i “Kad otac bije”.
Barok kao pravac je ostavljen za drugi razred gimnazije, Danilo Kiš “Rani jadi” prelazi iz obaveznog u izborni deo programa, a više se neće izučavati Šiško Menčetić, Džore Držić, narodne pesme “Sunce se djevojkom ženi” i “Boj na Mišaru” (koje se nalaze u programu za osnovnu školu), kao i pripovetke “Djevojka brža od konja” i “Zlatna jabuka i devet paunica”. U prvom razredu osnovne škole vraća se čitanje u nastavcima da bi se đaci navikavali da čitaju duža dela iz više puta i povezuju pročitano.
Milijić Subić podseća da program srpskog jezika i književnosti za gimnazijalce nije značajno menjan od 1992, dok je za osnovne škole menjan sukcesivno od 2004. do 2010, i ističe da “novo vreme zahteva i nov pristup”.
– Generacija koja ove godine upisuje prvi razred osnovne škole živeće u postdigitalnoj eri. Ne možemo ni da zamislimo kako će život izgledati i koje će im veštine biti potrebne, ali je sigurno da nastava mora podsticati kreativnost – kaže Milijić Subić.
Prednost kritičkog mišljenja
Đake prvog i petog razreda osnovne škole, kao i učenike prvog razreda gimnazije novo gradivo i način učenja očekuju i iz drugih predmeta i biće usmereni ka ishodima.
– To znači da se nastava i učenje više neće svoditi na puko nabrajanje i memorisanje činjenica, već će naglasak biti na problemskoj i programskoj nastavi, na međupredmetnom povezivanju. Komunikacija, timski rad, uvođenje preduzetništva i celoživotno učenje neke su od veština koje će se više razvijati, učenici će sami dolaziti do nekih podataka, ali biće i više kritični – objasnila je ranije Gordana Mijatović iz Zavoda.
Milica Rašić
Izvor: Blic