U Srbiji se praznuje deset dana godišnje

Državni praznici koji su neradni dani pomeraju se samo kada padaju u nedelju, objašnjavaju u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Dan primirja u Prvom svetskom ratu, koji se već pet godina proslavlja 11. novembra kao nacionalni praznik, ove godine slaviće samo đaci osnovnih i srednjih škola, kojima jesenji raspust pada u četvrtak i petak. Na žalost radnog naroda u Srbiji, koji prethodnih godina nije radio jer je 11. novembar bio radnim danima, nacionalni praznik ove godine se slavi – u subotu. Kako objašnjavaju u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, pomeranje državnih praznika koji su neradni dani vrši se samo kada je određeni praznik u nedelju, tako da je ove godine ponedeljak – radni dan.

Zahvaljujući izmenama Zakona o državnim praznicima, kojima su pre nekoliko godina uvedena dva nova praznika – Sretenje i Dan primirja u Prvom svetskom ratu – u Srbiji se praznuje deset dana godišnje.
Osim Nove godine, koja se proslavlja 1. i 2. januara, žitelji Srbije slave i Dan državnosti 15. i 16. februara, Praznik rada 1. i 2. maja i Dan primirja u Prvom svetskom ratu – 11. novembar. Zakonom je takođe propisano da „ako jedan od datuma kada se praznuju navedeni državni praznici padne u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana”. Verski praznici koji se obeležavaju neradno jesu prvi dan Božića – 7. januar, i vaskršnji praznici – počev od Velikog petka, zaključno sa drugim danom Vaskrsa.
Pored ovih praznika, pravoslavci imaju pravo na slobodan dan na prvi dan krsne slave, a katolici i pripadnici drugih hrišćanskih verskih zajednica – na prvi dan Božića i u dane Uskršnjih praznika, počev od Velikog petka, zaključno sa drugim danom Uskrsa – prema njihovom kalendaru. Pripadnici islamske zajednice imaju pravo na slobodan dan na prvi dan Ramazanskog bajrama i prvi dan Kurbanskog bajrama, a pripadnici jevrejske zajednice – na prvi dan Jom kipura.
Ne treba zaboraviti ni na čuveni običaj zvani „spajanje praznika”, koji u praksi izgleda tako da se praznik koji „pada” sredinom nedelje proslavlja dan ili dva, što za posledicu ima činjenicu da se u petak niko neće pojaviti na poslu. A o još čuvenijem spajanju novih godina i božića ne treba trošiti reči, jer su šanse da se zaposleni od 1. do 15. januara pojavi na radnom mestu ravne konačnom smirivanju sukoba na Bliskom istoku, u šali kažu poslodavci.
A ako je suditi prema broju prazničnih dana, Crnogorci su najvredniji narod na svetu. Naime, od svih država u Evropi, Crna Gora ima najmanje prazničnih dana, a osim Nove godine i Prvog maja, Božića i Uskrsa, slave se samo Dan nezavisnosti (21. maj) i Dan državnosti (13. jul). Iako je svako poređenje radne etike Japanaca i Crnogoraca na nivou anegdote, zanimljiva statistika govori da Japanci, za koje se osnovano sumnja da su najvredniji narod na planeti, imaju čak 15 neradnih dana godišnje za praznovanje.
Po Zakonu o radu, minimalna dužina godišnjeg odmora u Srbiji iznosi 20 radnih dana, a istraživanje Evropske fondacije za poboljšanje životnih i radnih uslova (Eurofaund) govori da Belgijanci, Danci i Litvanci spadaju među najvrednije narode na kontinentu, jer imaju najmanje dana godišnjeg odmora – zaposleni u Belgiji imaju 20 dana odmora, a u Danskoj i Litvaniji 22 dana odmora. Za razliku od njih, zaposleni u Francuskoj imaju najduži plaćeni godišnji odmor u EU, koji u proseku traje 32 dana.
Prosečna dužina godišnjeg odmora u Evropskoj uniji iznosi 25 radnih dana i 10 plaćenih radnih dana, a od tog proseka najviše odstupaju naše komšije Slovenci koji se odmaraju 29 dana godišnje i stanovnici Luksemburga, Kipra i Mađarske koji imaju 28, odnosno 27 dana za odmor.
Đaci se odmaraju u svakom godišnjem dobu
Za razliku od prethodnih generacija đaka, koji su imali samo zimski i letnji raspust, današnji školarci odmaraju se u svakom godišnjem dobu. Đaci u Srbiji 9. i 10. novembra odlaze na jesenji raspust, a zimski raspust podeljen je na dva dela. Prvi deo počinje 3. a završava se 8. januara, a drugi deo počinje 1, a završava se 9. februara.
Prolećni raspust traje nedelju dana – od 2. do 9. aprila, a letnji dva i po meseca – od 15. juna do 1. septembra. Đaci u Vojvodini nemaju jesenji raspust, a zimski raspust počinje 25. decembra i završava se 9. januara. Prolećni raspust počinje 30. marta, a završava se 9. aprila, dok letnji počinje 13. juna i završava se 1. septembra.
Autor: Katarina Đorđević
Izvor: Politika