Iskreno sumljamo da postoji osoba koja povremeno ne napravi pravopisnu ili gramatičku grešku, jel koliko god srbski jezik imao prednosti u svom bogactvu, nekada je teško savladati sva pravila.
Ako niste primetili probleme u uvodnoj rečenici, trebalo bi da razmislite o kupovini pravopisnog rečnika. U međuvremenu smo za vas napravili listu osam najsmešnijih pravopisnih i gramatičkih grešaka u Srba.
Ivan Klajn, naš poznati lingvista, kaže za “Blic” da se pravopis srpskog jezika iskvario jer nastava jezika ne postoji u srednjim školama već godinama.
– Država dozvoljava da se jezik divlje razvija jer ne obraća pažnju na mišljenja lektorskih službi i zanemaruje obrazovanje dece u najosetljivijem dobu. Internet i društvene mreže su greške u pravopisu učinile uočljivijima, jer njihovi korisnici znaju da nigde neće ostati zabeleženo sve što su napisali. Jedan klik na tastaturi obriše sve. Ljudi žele da saopšte svetu nešto i ne obraćaju pažnju na to da li će to učiniti na valjan način – kaže Klajn.
8. Šangarepa u mangarinu
Mnogo ljudi ne zna da je šaRgarepa reč mađarskog porekla – sárgarépa, odnosnu “žuta repa”. To, međutim, nije nikakav izgovor da se govori pogrešno šangarepa.
Što se maRgarina tiče, hrana je u Srbiji uvek dobra tema za razgovor, ali se često jezik zaveže, a neki oblici se ustale uprkos tome što su pogrešni. MaRgarin je reč francuskog porekla – margarine. A Mangarin je zaliv u Filipinima.
Greške u nazivima ulica – u govoru i na tablama
7. Džemper
I dok skoro niko ne bi pogrešio pri izgovoru reči “džemper”, često nailazimo na primere kada ljudi pri pisanju – valjda iz predostrožnosti, ne znajući da li je “đemper” ili “džemper” – solomonski kombinuju Đ i Ž, pri čemu nastaje zbrka glasova koju nije nimalo lako izgovoriti.
6. Paradajiz, kompijuter, kajiš
Zanimljivo je da u Rečniku Matice srpske paradajz i paradaiz nisu književne reči, nego varvarizmi iz nemačkog. Književne reči su crveni patlidžan i – rajčica! Pravopis daje samo paradajz.
5. Sumljam
U ovom slučaju nema mesta “sumlji”: postoji samo jedan pravilan oblik, a u njemu ne postoji slovo lj. Isto važi i za ostale izvedenice: sumnjati, sumnjiv, sumnjičiti, sumnjičav, osumnjičiti, sumnjivac… Nema lj!
Skup “mnj” koji se nalazi u reči “sumnjiv” redak je u srpskom jeziku (mnjenje, na primer) i teži za izgovor, pa ga verovatno zato menjaju u češće i lakše izgovorljivo “mlj”.
4. Izvinuo se, mnogo se izvinuo
3. Hvali
Faliti znači nedostajati. Na primer, nekome “fali daska u glavi”. Hvaliti, s druge strane, znači isticati vrline.
U primeru “ništa mi ne hvali” prava je misterija šta je govornik hteo da kaže, ali ako je hteo da se pohvali kako nema mane, to mu nije uspelo. Greška verovatno nastaje zbog toga što je u značenju “nemoj da ističeš svoje vrline”, pogrešno reći “ne fali se”, umesto “ne hvali se”. Pa tako reč “fali” biva ukinuta i tamo gde ju je pravilno koristiti.
2. Mi bi, a šta bi vi?
Ovo pravilo je toliko ponavljano da su ga čak i estradne zvezde naučile – skoro. Ovde još jednom podsećamo na pravilne oblike:
Ja bih Mi bismo
Ti bi Vi biste
On bi Oni bi
1. Jer i jel
Borba između jer i jel traje i nema naznaka da će ovaj “konflikt” ikada biti rešen. Je l’ smo se previše opustili i nikada nećemo naučiti razliku? Verovatno, jer smo previše lenji.
Pošaljite nam omiljene primere
Imate omiljene primere jezičkih grešaka? Pošaljite nam svoje “favorite” u polju za komentare, ili kao fotografiju ili video-klip na i-mejl adresu redakcije
Izvor; www.blic.rs
Pemzija
injekcija – inekcija
svetski – svecki
istorijski – istoriski
ja bih – ja bi
filosofija – filozofija
popij – popi
nemojmo – ne mojmo, nemoj mo
mala kuća – mala kućica
najjači – najači, naj jači
viši – višlji
suteren – suturen
talac – taoc
prognoza vremena – vremenska prognoza
ćevabdžinica – ćevapdžinica
majica – majca
Miličin – Milicin
sve vreme – svo vreme, celo vreme
gledam televiziju – gledam televizor
uključiti/isključiti svetlo – upaliti/ugasiti svetlo
kod kuće sam (idem kući) – kući sam
pišem olovkom, putujem autobusom – pišem s olovkom, putujem s autobusom
pišući – pisajući
plačući – plakajući
s obzirom – obzirom
slikati se – fotografisati se
inžinjer – inženjer
zapisujem – zapisivam
plomba – blomba
na konto toga – na kontru toga
krejon, rejon – kreon, reon
toalet papir – taolet papir
medicinska škola – medecinska škola
sutradan – sutredan, sutridan
prekjuče – preključe
ne znam – neznam
netačno – ne tačno….
Pravilno je -fotografisati se!
Moja greška. Napisah u pogrešnoj koloni. Hvala Ljilana!
Inženjer je ispravno!
Hvala Vam! Više neću grešiti.
filozofija – filosofija? Uh…
I jedno i drugo je ispravno 🙂
Mene je moj profesor filosofije naučio da se kaže filosofija, jer je to reč starogrčkog porekla (filosofija – ljubav prema mudrosti). Kod nas se koristi nepravilno, zbog uticaja nemačkog jezika i prevlasti nemačke filosofije, s obzirom na to da Nemci izgovaraju “S” kao “Z”. Mada mi to nije baš jasno, jer Nemci obično “S” (a ne “šrafes es”, ili duplo s) na početku reči izgovaraju kao “Z”, a ovde to nije slučaj. Filozofija bi značilo ljubav prema mraku, što filosofija svakako nije. Zar ne? Svako dobro Vam želim!
Gledam televizor je ispravno ako neko je neko stvarno seo i gleda u televizor.
Aperacija, buranija.
Maskembal
iNdentifikovati
“Bolu me noge”, “precednik”, “pijac”(pijaca), “jer hoces to da mi kupis?”, “maica” (majica), “pirindza”(pirinac), “kupatilo” (sa pogresnim akcentom!), na pitanje: “gde ti je mama?” sledi odgovor: “kuci”, “marsuta”, “vislji”, “neznam”, i jos puno primera ima da se cuje i vidi u svakodnevnici (u razgovoru sa ljudima gde god se sretnemo i u medijima! nazalost !!! televizije i stampa nisu ono sto su nekad bili)
InfRAkt, kiNDapovati.
Fem
Tarasa
on bih
“s’ poštovanjem”, “obzirom da”, “ukoliko” umesto “ako”, “iz razloga zato što”, “poznavajući njega”, “mi bi smo”
Neznam, ne moj, ne ću, nemogu, čak štaviše, jer – jel, hvali – fali…. Neki ljudi nikako da zapamte, bar ove neke najčešće greške!
Navodite najcesce greske. Medjutim, nas pravopis je izuzetno komplikovan, a jezicki strucnjaci nista ne rade da ga pojednostave. Pravopisni recnik uz pravopis je suvise mali, mnogo je vise nedoumica.Kako se po padezima menja Jaja Ture (fudbaler)? Zasto pravopisni recnik nema onoliko odrednica kao recnik Milana Sipke? Zasto se negde pise Politikin zabavnik, a negde Politikin Zabavnik? Zasto je trebalo da se menja pisanje imena Majke Jugovica i Milica Barjaktara? Isti su autori pisali oba pravopisa!!!!
cak stavise
Svega ovoga ne bi bilo da se u školama više uči srpski jezik a manje srpska gramatika. Gramatika bi trebala biti jedan potpuno poseban predmet poput matematike. Na časovima srpskog jezika bi se trebale proučavati srpske reči po svom značenju a tu bi mogao biti i pravopis. Današnja deca a i odrasli slabo poznaju sopstveni jezik te su im mnoge srpske reči jednostavno nepoznate ili ih shvataju na pogrešan način.
flizer,flizura,parhet,sektembar,omesiti,osisati(usisati),matika,flizider…
Trebalo bi da… Treba da…. Ovaj glagol se ne menja po licima (prethodni komentar: trebaLE bi se proučavati…).
alajner, venecijanDeri, rOzedo…..
Trebaš da ideš sa kolima na posao; sa nikim, hvali mi…
Nastavnica srpskog TKB Kragujevac
“JER ste imali pismeni iz engleskog da vam ja ne dajem”