Dete, kad se rodi, ono liči na nekoga, na oca ili majku. I to je njima značajno. I onda roditelj, iako ne voljno, zavoli više to dete koje na njega više liči fizički od ostale njegove dece. Pa još ako ima i zajedničke psihičke karakteristike… Ranije sam, kao psihijatar, umeo da pitam roditelje s dvoje, troje dece: “Koje dete najviše ...

Ima li istine u staroj poslovici – „Gledaj majku, biraj ćerku“? Na ovo pitanje psihologija velikim delom može da da odgovor. Tačnije, psihologija dopunjuje – gledaj oba roditelja. Naravno, postoje izuzeci. Prošlo je to vreme kada su roditelji birali svojoj deci bračne partnere. Ipak, ovaj običaj i dalje traje u nekim islamskim zemljama, u Indiji, a možda i u Africi ...

“Dete je u dosadašnjem patrijarhalnom vaspitanju kod Srba vaspitavano u krajnostima: ili je odgajano u preteranoj strogosti ili u preteranoj razneženosti (naročito poslednjih decenija), zbog nekorisne bolećivosti roditelja koju treba razlikovati od ljubavi. Valja se ipak složiti da nije uputno isticati tzv. presudnu ulogu roditelja u vaspitanju dece, a prvenstveno u toku prvih nekoliko godina života deteta, jer i genetika ...

„Ako dete, i kad ste strogi, oseća ljubav, i ako ga nekad udarite po turu, neće biti posledica. Ako ne oseti ljubav – biće posledica. A roditelji umeju tako da se razbesne… Dete može izrasti u stabilnu osobu i ako je sigurno u ljubav samo jednog roditelja. Veliki problem, tipičan za roditelje na Balkanu, jeste postojanje klasičnog binarnog porodičnog para. ...

Rođen sam u Beogradu, u činovničkoj porodici, avgusta 1924. godine. “Jedinac u majke!” Dok sam bio mali, ponekad sam pitao roditelje zašto nemam brata ili sestru. Kasnije, ovakva pitanja bila su sve ređa, pa mi se, na kraju, činilo da je baš dobro što sam jedinac, jer sam uživao u narcističkim prednostima jedinca. Naravno, već sam za vreme gimnazijskog školovanja ...

“Dete nema nikakav drugi kriterijum za sopstvenu vrednost nego priznanje koje dobija od svoje najbliže okoline. Ne zaboravimo pritom Adlerovu tvrdnju da svako dete ne samo što oseća svoju inferiornost nego je ono stvarno i inferiorno u odnosu na svet odraslih koji ga okružuje. Nije čak bitno da li je neko dete fizički defektno ili ružno, jer imamo niz primera ...

„Radoznalost i ljubopitljivost nisu iste stvari. Nemojte svoju decu pretvarati u ljubopitljivu decu. Dete se rađa vrlo složeno. Da ne plašim mlade, ali, fetus sve pamti. Jako je važno da majka dete nosi radosno. Pazite, nije isto radosno i veselo. Treba da nosi, koliko god može, sa radošću. Naravno i otac je jako važan. Treba oboje podjednako da žele dete. ...

„Roditelji se pitaju zašto dete uvek, kad bi mu otac ili majka rekli, recimo, nemoj to raditi, ili nemoj to jesti; ili evo ja sad moram da izađem, a imaš u sobi puno igračaka, ali pazi, ova igračka može da ti donese neku nevolju; ili imaš puno voća raznovrsnog, al’ nemoj baš ovo voće, biće ti loše – zašto dete ...

Vladeta Jerotić: Većina ljudi nikada ne nauči da se pravilno služi rečima Čovek je društveno biće koje se saopštava D(d)rugome, sa opravdanim pitanjem: Kako? Prenatalna psihologija tvrdi da u toku devetomesečne trudnoće majke ne deluje samo majka na fetus, već i da fetus deluje na majku. Kako, nije do kraja jasno; da li deluje genetski potencijal koji dete donosi na ...

Vladeta Jerotić je istaknuti srpski lekar, psihijatar, književnik i akademik, koji je stekao veliku popularnost u našem narodu, pre svega zato što o teškim temama i životnoj filozifiji, priča jednostavnim jezikom koji je svima razumljiv. Ovo su neke od njegovih izreka, koje podstiču čoveka na preispitivanje: 1. Razlikujmo ljubopitljivost od radoznalosti. Roditeljima valja skrenuti pažnju: nemojmo od inteligentnog deteta sa ...