Министар просвете Дејан Вук Станковић рекао је за телевизију Пинк да је дошло до „неке еволуције у способности ученика да имају такозвану фокусирану пажњу“.
„Сада је много више на снази оно што се у психологији зове дифузна пажња. Пажња која је секвенцијална и везана је за краћи временски период“, казао је министар просвете.
Да би се адекватно пратила настава, према његовим речима, ученици морају да буду фокусирани на излагање наставника и да активно учествују у интеракцији са њим, због чега се са некадашњег ауторитативног модела сада иде ка увођењу комуникационог, дијалошког и интерактивног модела.
О најави забране употребе мобилних телефона у основним и средњим школама, министар је казао да ће о томе говорити са заштитником грађана Зораном Пашалићем и да мисли да ће се ићи у правцу ограничавања употребе телефона.
„Да ли ће се ићи на потпуну или делимичну забрану, зависи од једне аргументоване дискусије и укрштања различитих становишта по том питању“, рекао је Станковић.
Према његовим речима, управо мобилни телефони утичу на пажњу ученика, „јер вас преводе из стварне у једну виртуелну сферу“.
Министар просвете је раније изјавио да званична иницијатива за скраћивање часова на 30 минута још увек не постоји, већ да је на нивоу идеје о којој треба размишљати.
Извор: Танјуг











Naprotiv, treba produžiti školski čas na 60 minuta. Tada bi bilo vremena za sve uraditi i sto je najbitnije popričati sa decom, pitati ih kako su, ima li problema, našaliti se neobavezno…škola nema samo obrazovnu već i vaspitnu ulogu.
Tada bi i bilo prostora za četverodnevnu radnu nedelju, sto mnogo vise znaci deci. Jedan dan da se završe obaveze a viken ostaje samo za porodicu i druzenje 🥰
Inteligentan predlog, nema dileme. Hajdemo malo da analiziramo problematiku. U toku nedelje ima 35 časova i u proseku recimo 15 predmeta. Povećanje dužine časa sa 45 na 60 minuta je izmena za 33% na štetu broja predmeta i časova sa početka navođenja. Voleo bih da nam Nataša kaže kojih to okvirno pet predmeta treba izbaciti iz nastave po njenom inteligentnom predlogu jer brine o deci pa bi sa njima malo da ćaska na času. Koje su to njene kolege kojima bi dala otkaz zbog ćaskanja i naravno da li to logički podrazumeva povećanje plate za 33%?
Ironiju i bes zbog ovakvih na stranu, mislim da 60% nastavnika treba izbaciti na ulicu. Sve je to ćacad koja smatra da su drugi ćaci. Sve same neznalice i nesposobni ljudi koji se uopšte ne pitaju kojim tempom i brzinom deca danas žive. Predaju im nastavnici koji ne umeju da koriste propisno računare. Napravite istraživanje koliko funkcionalno tehnološki nepismenih nastavnika radi u školama! Imate seminare na kojima se uče da koriste miša za računar i takvi vam govore o promenama u obrazovnom sistemu dok se podsmevaju vlastima koje ništa nisu bolje. Inače nije problem dužina časa već nastavnici kojima ni 120 minuta nije dovoljno da objasne svoj predmet.
Gospodine, ovakav ton i izrazi nisu primereni kulturi javnog dijaloga i zbog toga ne znam zbog čega je vaš komentar, u ovom obliku, objavljen. On ne poštuje ni minimum osnova pristojne javne komunikacije. Uvredljiv ton i primitivne uvrede ne samo da ne idu uz intelektualni, oni se ne mogu tolerisati u bilo kakvom drugom razgovoru. O generalizacijama da i ne govorimo.
Ja na primer ne spadam ni u „blokadere“ ni u „ćacije“, ali sam suštinski protiv predloga o skraćenju časa. Mnogo je razloga.
Savremene tehnologije, poput veštačke inteligencije(CHAT Gpt) mogu nam pomoći da dođemo do nekih odgovora. Treba ih koristiti, ne zato da bi razmišljale umesto nas, nego da bi naše ideje i misli kanalisale i stilski uobličile, u skladu sa našim smernicama. To danas rade intelektualci, novinari, naučnici, studenti, đaci, čak i pisci i umetnici. I to jeste neka vrsta „babičke veštine“ odnosno sokratskog dijaloga.
A koristeći veštačku inteligenciju, dolazimo do podatka da čas koji traje 30 minuta ne postoji nigde u razvijenom svetu, onom kome težimo. Ne, čas uglavnom traje 45 minuta, a u nekim zemljama, kao što su Engleska, Italija, delovi Švajcarske – i 50, pa i 60 minuta. Nemojte mi reći da su tamo deca manje upućena na nove tehnologije koje im „skreću pažnju“ i oduzimaju koncentraciju.
Ovako kratak čas bio bi specifičan izum našeg školstva. Za koje znamo kakve rezultate postiže na međunarodnim testiranjima (sa izuzetkom Matematičke gimnazije). Biće da je nekome potrebno da ti rezultati budu još gori. Bar kada je reč o javnom, državnom školstvu.
Uz to, postoje pedagoški kriterijumi koji definišu koliko treba da traje jedan čas, pogotovu iz onih predmeta koji se smatraju fundamentalno važnim za obrazovanje. To nije stvar političke licitacije i populizma. Dužina časa ne može se svesti na proizvoljnu procenu političkih struktura. Sa tim nema igranja i o tome nema „javne rasprave“. Odgovore nudi struka i svetska iskustva.
Postoje zahtevne lekcije iz fundamentalnih predmeta za koje je potrebno vreme, ponavljanje i vežbanje. Postoje i pismene provere znanja. Takođe postoji i inkluzija. Koja, da vas podsetim, nije samo rad sa učenicima koji teže savladavaju nastavne sadržaje, već i sa onima koji su nadareni. Predlog da se časovi skrate, sa ovakvim obrazloženjem, više liči na poraz obrazovnog sistema nego na kvalitetan pomak. A o modernosti da i ne govorimo…
U javnoj komunikaciji moramo da vodimo računa o izrazima koje koristimo, i kada se slažemo, a mnogo više onda kada se ne slažemo sa nečijim stavom i idejama. U prvom planu uvek treba da nam budu argumenti. Na to nas obavezuje civilizacija.
Tako je.
Mozda da neko razmislja u pravcu ukidanja budalastina na TV, ogranicenja pristupa mrezama i nacinu poboljsanaj koncentracije dece.
Kako je pocelo,ukinuce skolu!
Treba izbaciti iz programa sve ono što oni ne razumeju a ne da se skrate časovi. E onda kroz razgovor da im se objasni šta uče i zašto to uče,i bez pritiska od ocena. A ne samo suvo bubanje napamet i onda oni nemaju volju da išta uče.Stalno neka tenzija i pritisak.
Ministre, vec odavno ogroman broj profesora koristi komunikacioni,dijaloski i interaktivni model nastave. To je nesto sto je alfa i omega ne samo obrazovnog nego i svakog drugog procesa. Taj model koristimo u svim delovima casa! Ne moze, ministre, sve da bude zanimljivo. Nesto se mora nauciti i ako nije zanimljivo jer je potrebno! Procesljajte potrebu ovoliko predmeta, procesljajte nastavne sadrzaje, osavremenite ih,izbacite nepotrebno, ne dirajte ono sto je fundamentalno…i naucite pojedince da cas sluzi da se na njemu nesto nauci, razume,utvrdi, primeni…a ne da je cas priprema za drzanje privatnih casova!!!
„Deca nemaju paznju da pirate izlaganje nastavnika….“ eto gde je problem…. Nastava treba da bude interaktivna, a ne monolog. Koncept nastave treba da se menja, a ne duzina casa.
Ja radim u seoskoj školi i imam 4 razreda. Sada imam 11 min. po razredu a ako čas bude 30 min. imaću 7,5 min. Ni sada ne stižem sve ono osnovno da ispričam deci a kako to da izvedem za 7,5 min. ne znam. Nek mi je Bog u pomoć! I meni i deci! Meni treba čas od 60 min. Ne rade svi u čistim odeljenjima!
Još nam skraćenje časova fali. Treba da se produži kako bi deca što manje radila kući ili pohađala privatne škole. Ovo ide ka tome da se otvori sve više privatnih škola i sa se školuju samo oni koji mogu sebi to da priušte. Obrazovanje su nam srozali 100 %
Valjda će ih neko zaustavili u ovoj sumanitosti
Smanjiti nepotrebno gradivo,predmete koji nisu potrebni.Prvi razred deca po pet časova…Ne mogu deca da se sastave a kamoli da zapamte sta treba.Skolski sistem je užasan.Pod hitno vratiti školstvo od pre 20.god.A časovi su uvek trajali 45.min.i tako treba da bude!
Revizija PiPa, zahteva i kriterijuma, funkcionalni ishodi, da ne kažem znanja (ne samo na papiru)… Možda sažimanje srodnih predmeta 2u1, cenus po odeljenju smanjiti na max 15, odeljenja sa IOP2 na 10 uč., smanjite nepotrebnu birokratiju…
Obezbedite stručne eksterne saradnike koji će raditi sa decom, tj.porodicama, u slučajevima neadekvatnog vaspitanja, popustljivih stilova i/ili rigidnih…
Uostalom, prepišite iz EU dobre modele ali
obezbedite i uslove za realizaciju istih.
U većini evropskih osnovnih škola jedan školski čas traje 45 minuta. To je najčešći standard, posebno u srednjoj i višim razredima osnovne škole. U pojedinim zemljama, npr Francuska ili Nordijske zemlje školski čas traje 50-60 minuta.