Obustava nastave traje u nekim školama od kraja prvog polugodišta. Kako su najavljivali iz vrha vlasti, februarske plate neće biti isplaćene onima koji su rad obustavili. Međutim, to obećanje ispunjeno je delimično. Neki nastavnici u obustavi su dobili 100 odsto prvog dela februarske plate, drugi 70, treći 30 odsto, a ima i onih kojima je isplaćeno nula dinara. Advokat Danijel Dinčić kaže da za umanjenje nije bilo pravnog osnova, ali napominje da sa krivičnim prijavama protiv direktora škola koji su doneli takve odluke treba sačekati do 20. marta, kada se isplaćuje i drugi deo plate.
On kaže da su zaposleni u obustavi nastave saglasno Članu 39 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, Članu 12 Zakona o radu i Članu 60 Ustava Republike Srbije, te da niko kome je ugrožena bezbednost ne mora da radi, odnosno ako mu je ugrožena bezbednost može da odbije da radi.
”Taj isti član 39 Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, kaže u stavu 4 da je poslodavac dužan, onog trenutka kad se zaposleni pozove na ugroženu bezbednost, ukoliko smatra da to nije osnovano, da pozove inspekciju rada. Dakle, direktori škola morali su pozvati inspekciju rada, kao nadležnu inspekciju, oni je trebalo da izađu i utvrde da li je bezbednost ugrožena ili nije i tek onda bismo mogli govoriti o nekom zakonskom osnovu da se njima umanji ili ne umanji zarada. U ovom trenutku taj osnov ne postoji.” – kazao je advokat Danijel Dinčić.
Pojašnjava da direktor ne može da utvrđuje da li je ili nije ugrožena bezbednost zaposlenih, već da to mora upravo inspekcija rada. Na pitanje u koliko je škola ona izašla na teren, kaže – ni u jednoj.
”U jednoj, koliko je meni poznato, direktor je pozvao insprkciju rada, ali nisu došli. Pošto ne postoji ni osnov ni procedura za umanjenje plata, ne može se voditi disciplinski postupak bez zakonskog osnova za to. Ovde taj zakonski osnov ne postoji. Nemaju povredu na koju bi se pozvali i upravo zato imamo veliko šarenilo u postupanju škola.” – objašnjava Dinčić.
Kaže da su neke škole donosile odluke da se zaposlenima umanje plate bez prava na žalbu, što je samo po sebi nezakonito.
”Neke škole su bile malo pametnije pa su donele odluku da se zaposlenima umanji zarada, uz mogućnost prava na žalbu, ali dok je još trajao rok od 15 dana na žalbu, oni su te zarade umanjili što je takođe nezakonito. I imamo treći slučaj, gde je samo umanjena zarada bez ikakve odluke.” – objasnio je advokat.
On potvrđuje stav Udruženja sekretara škola da dopis ministra ne može biti pravni osnov za umanjenje zarade škola, a da to mora biti ustav, zakon ili neki podzakonski akt.
Nezavisni sindikat prosvetnih radnika Srbije saopštio je danas da su krivične prijave podnete, tim povodom, protiv Slavice Đukić Dejanović i finansijskih savetnika u školskim upravama.
”Čeka se 20. mart da se vidi da li će krivične prijave biti podnete i protiv direktora koji su umanjili zarade. Jer, ako sekretari direktori kažu da ne postoji zakonski osnov za umanjenje zarade, a oni to ipak urade, oni svesno krše zakone ove zemlje.” – objasnio je advokat.
Kaže da bi on, da je direktor, uvek postupio po zakonu.
”Meni nijedan direktor ne mora verovati, ne mora verovati ni sekretarima, dovoljno je da uzme Član 128 Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja i da u stavu 8 pogleda kakve će posledice biti ako umanji zaradu. Može da uzme i Krivični zakon, da pogleda krivičnu odgovornost direktora, u Članu 359. Dakle direktori koji postupe protivno Zakonu, oni će snositi odgovornost, a ministarka kao podstrekač će takoće snositi krivičnu odgovornost zajedno s njima.” – kazao je Dinčić.
On upozorava da je različito pravno postupanje u istim situacijama samo po sebi protivzakonito, što je dodatni problem u ovoj situaciji.
”Imamo situaciju da je u nekim školama zaposlenima koji su bili u obustavi isplaćeno 100%, negde je isplaćeno 70%, negde 50%, negde 30%, negde nije isplaćeno ništa. I opet dolazimo do toga da ne postoji zakonski osnov, a kad on ne postoji, onda i ne znate koliko da umanjite zaradu zaposlenima. Odatle imamo i te različite situacije, što je takođe nezakonito jer ne možete u istim parvnim situacijama da postupate različito prema nastavnicima.” – istakao je advokat.
Njegov je savet da se sačeka 20. mart, kako bi se proverilo da li će tad zarada biti isplaćena u celosti.
”Moramo sačekati taj 20. mart. Ako tada zarada bude umanjena, idu tužbe protiv poslodavca i krivične prijave protiv direktora koji su, kao odgovorna lica u školama. to sproveli.” – objasnio je Dičnić.
Dodatno je pojasnio da se tužba podiže protiv škole, a krivična prijava protiv direktora. Kada se postupci završe, škola će imati zakonski osnov da direktora koji je to sproveo tuži i da taj iznos potražuje.
”Direktor, dakle, treba da se pridržava zakona i da te obračune koji su se vratili kažu ’ne, tako je zakonski, tako su rekli i sekretari, mi kod toga stojimo’. Ti direktori su zaštićeni” – rekao je Dinčić.
Upozorava, upak, da su rokovi tu prilično dugački. I kod krivičnih prijava i kod tužbi.
”Ako direktori ili ministarka, ili bilo ko drugi, očekuju da će možda imati podršku vlasti koja će vršiti nezakonit pritisak na sudove, trebalo bi dobro da razmisle. Jer ko može da im garantuje da će za dve ili tri ili pet godina, kad se ta pitanja budu rešavala, biti ista vlast.” – kazao je advokat.
On je potvrdio da nastavnici i dalje mogu računati na besplatnu pravnu pomoć, a spisak tih advokata može se naći na sajtu Advokatske komore.
Upozorio je da se ne koriste primeri tužbi koje sad kruže internetom jer su one, objašnjava, jako loše napisane.
”Neki primeri tužbi koji kruže su potpuno promašili temu i po mom mišljenju su napisane tako da se ti zahtevi odbiju. Nemojte koristiti nikakve mustre, potražite stručnu pomoć koja je u ovim slučajevima besplatna. Situacije u školama su različite i tužbe moraju biti prilagođene tim različitim situacijama. Nema jedinstvene forme tužbe za ovu situaciju.”
U koliko skola je bila Inspekcija rada da utvrdi bezbednost kad je prekinuto prvo polugodiste?
Sta je sa zaposlenima koji su radili bez ijednog dana obustave, a nisu dobili platu? Ima nas dosta takvih.
Kako samo obmanjuju pre svega prosvetne radnike, a posle toga i sve nas koji smo pod direktnim udarom obustava…
Da je stvarno ugrožena bezbednost prosvetnih radnika, oni ne bi ni bili u školama, bili bi ili ispred škola ili ispred institucija koje trebaju da obezbede njihovu bezbednost.
Da li se prosvetni radnici u obustavi osećaju nebezbedno zbog naše dece? Postavlja se pitanje čemu poruke razrednih starešina po Viber grupama gde uveravaju roditelje da je obustava zbog podrške studentima ?! Šta više, u tim istim porukama sami prosvetni radnici kažu da su u nezakonskom štrajku?
Međutim, zahvalio bih na advokatu na veoma dobrom savetu. Sačekaću 20. mart i tužiti najpre direktora, pa razrednog, a zatim i svakog nastavnika za kog saznam da je agitovao za obustavu. Sve Viber poruke su sačuvane i biće dostavljene nadležnim organima, a u cilju opovrgavanja tvrdnje koju je dotični advokat izneo. Da se kolektiv škole nije izleteo možda bi im i ptošla ova laž o bezbednosti.