Klizno radno vreme podsticaj za buduće roditelje, poslodavci negoduju

 
Poslodavci jesu za poreske olakšice, ali ne i za fleksibilno radno vreme. To su samo neki od podataka dobijenih u prvom istraživanju takve vrste u Srbiji, koje treba da pomogne u približavanju stavova zaposlenih i poslodavaca kako bi se podsticalo roditeljstvo i rađanje. Na osnovu dobijenih informacija, najavljuju se izmene postojećih zakona i donošenje novih.

Neki su već roditelji, neki nisu, ali je većina ispitanih u najboljim godinama za rađanje. I dok bi roditeljima ili budućim roditeljima klizno radno vreme pomoglo u odgajanju dece, poslodavci nisu za to. Ne podržavaju ni rad od kuće, ali, ipak, neke druge predloge su podržali.
“Npr. u pogledu predškolskih institucija su se složili i jedni i drugi da je dobro da budu u neposrednoj blizini i da će ih finansirati delom poslodavci. Poslodavci su se sami zainteresovali da imaju određene olakšice u pogledu poreza, da imaju određene zajedničke finansijske investicije sa državom ili da njihovi proizvodi budu afirmisani na adekvatan način i od države”, objašnjava ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović.
Gordana Plemić iz Udruženja “Roditelj” ukazuje da poreske olakšice svakako jesu motivacija za poslodavaca da se na drugačiji način ophode prema ženama i da im bude važno da žena koja rađa bude deo firme.
“Sa druge strane, moramo naći način i kako da motivišemo ženu, a to jeste i fleksibilno radno vreme i rad od kuće, lakši upis u vrtić”, dodaje Plemićeva.
I poslodavci i zaposleni očekuju podršku i pomoć države, a za to je potrebna i izmena zakona.
“Primena Zakona o radu, kada je upitanju radno vreme, donošenje određenih podzakonskih akata, ali i potpuno nova zakonodavna regulativa kada je reč o regulisanju rada i roditeljstva i podsticanje roditeljstva, npr. Zakon o porodici”, objašnjava Slavica Đukić Dejanović.
“Ne možemo očekivati da je to kao onaj džuboks – ubacite žeton pa pesma ide. Ovo treba shvatiti kao dobar korak, ali svi ti koraci su dugoročni kada je demografija u pitanju i verujem da će svako pozdraviti tu vrstu odluke, a da će u nekom sledećem koraku i poslodavci – kada vide benefite, a ja se nadam da će to zaživeti – biti spremniji”, ukazuje demograf Vladimir Nikitović sa Instituta društvenih nauka.
U Srbiji već dugo traje trend odloženog rađanja, ali i negativnog prirodnog priraštaja. Demografi podsećaju da prosečno imamo manje od dva deteta po porodici, a da popravimo populacionu sliku, neophodno nam je troje ili čak četvoro dece.
 
Izvor: RTS