Kome u prosveti slede otpremnine i kolike?

Sindikati i predstavnici Ministarstva prosvete razgovarali su o viškovima i otpremninama. Iako tek nešto više od 350 zaposlenih u prosveti ispunjava uslove za odlazak, ministarstvo ne odustaje od projektovanih 1.200.
Nakon oprečnih informacija koliko zaista ljudi u obrazovanju ispunjava uslove da iz sistema ode uz otpremninu, o viškovima u prosveti za istim stolom danas su razgovarali sindikalci i resorni ministar. Vlada ostaje pri stavu da iz budžeta odvoji oko 1,6 milijardi dinara za socijalni program. Pitanje je ko će i koliko pojedinačno novca za odlazak i dobiti?

(Foto D. Jevremović)

Sabirali su i oduzimali, pa zaključili – u ovom trenutku 354 prosvetara može da aplicira za otpremnine, koliko ih je ukupno potpuni tehnološki višak. Ta brojka neće biti konačna sve do jeseni, stoga resorni ministar Mladen Šarčević ponavlja da u budžetu za 2017. ostaje kako je i predviđeno – 1.200 otpremnina za zaposlene u školstvu.
“Projekciju Međunarodnog monetarnog fonda o višku broju zaposlenih u prosveti sveli smo na razumnu meru. Ali, moramo biti svesni da se određen broj radnih mesta prikriva i da imamo nekontrolisano zapošljavanje na osnovu ugovora na određeno vreme. Novi obrazovni profili zahtevaju nova radna mesta, dok će profili za koje učenici nisu zainteresovani prestati da postoje, a samim tim i radne pozicije”, naveo je on.
Istu tu projekciju Međunarodnog monetarnog fonda, prema kojoj je u srpskom školstvu višak oko 10.000 ljudi, u Uniji sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) nazivaju “sramotnom računicom”. Vlast podsećaju da je u sistemu oko 107.000 ljudi.
“Dođe MMF i dođe Svetska banka i kaže ovako: 850.000 đaka, podelimo sa 30, to je trideset po odeljenju i onda vidimo koliko imamo u sistemu i koliko imamo viška… I to tako uradi MMF i Svetska banka! Što to tako ne urade u svojim zemljama”, upitala je predsednica USPRS-a Jasna Janković.
Ipak, kome slede otpremnine i kolike? Kriterijumi su ustanovljeni ukrštanjem dva zakona: o radu i maksimalnom broju zaposlenih. A prema dogovoru, godina radnog staža u školstvu, državu će koštati 200 evra.
“Otpremnine u prosveti biće ponuđene onima koji su 100 odsto tehnološki višak. Drugim rečima, moći će da se za njih prijave samo i isključivo oni koji više nemaju ni jedan čas ukoliko su nastavnici, a radili su u školi, odnosno nemaju svoje norme ako su u pitanju tetkice i domari. Od šest prosečnih zarada u prosveti do 8.000 evra – to je neki raspon u kome će se kretati otpremnine”, objasnila je Janković.
Na sastanku sa Šarčevićem imali su još jedan zahtev – da se predsednici prosvetnih sindikata ne boduju na listama za tehnološke viškove. Odgovor ministra glasi – samo ako je u skladu sa zakonom. Zahtevaju i povećanje plata, jer je kažu njihova 17 odsto ispod republičkog proseka.
Sve probleme stavili su na papir i pismo poslali na dve adrese – predsedniku države i predsednici Vlade – sa zahtevom da i sa njima sednu za sto, iako je, kažu, do danas pismo ostalo bez odgovora.
Vladu smatraju najodgovornijom, pa bi sa premijerkom, imali dosta tema: od viškova, do neispunjenih obećanja, kao što je neispunjen ostao i u Vladi potpisan Sporazum iz 2015. godine.
Izvor: rs.n1info.com