Nisu svi odlikaši najbolji đaci

Od 67.543 osmaka, koliko ih je bilo prošle godine, 8.779 su bili vukovci, dok je gotovo svaki drugi učenik odličan, a svaki peti je imao u knjižici sve petice

Iako bi samo đaci koji postižu izuzetne rezultate trebalo da budu nagrađeni diplomom „Vuk Karadžić”, iz osmoletki Srbije sa ovim priznanjem izlazi svaki sedmi učenik. U pojedinim školskim upravama i okruzima procenat je i veći, tako da isto priznanje dobije svaki peti, odnosno šesti učenik – činjenice su iz poslednjeg izveštaja Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja (ZVKOV) o rezultatima završnog ispita školske 2018/19. Da li se to nehotice u senci važnijih reformi pretvara u standard? Naime, izgleda kao da iz godine u godinu analitičari istu konstataciju samo prepisuju iz izveštaja u izveštaj. Malo drugačije formulisan, suštinski istovetan zaključak nameće se i u publikacijama ZVKOV-a od pre dve, tri, pet ili sedam godina, otkako se donosiocima odluka u obrazovanju konstantno ukazuje na „neočekivano”, „prilično”, „kao i svih godina ranije” – veliki broj vukovaca.

Uslovi za sticanje diplome „Vuk Karadžić” trebalo bi da budu veoma zahtevni da bi se laureati u generaciji izdvojili kao izuzetni po znanju, ali i dodatnom angažovanju, upotpunjeno najmanje jednom nagradom s takmičenja. Uprkos tome, Vukova diploma se i dan-danas zavređuje po istim kriterijumima koji su pre bezmalo dve decenije propisani Pravilnikom o diplomama za izuzetan uspeh učenika u osnovnoj školi. Iz tog dokumenta, iz 1993. godine, datira pravilo koje i vrapci znaju – da se „Vuk Karadžić” dodeljuje učeniku za izuzetan opšti uspeh u učenju i primernom vladanju, ako od petog do osmog razreda na kraju svake školske godine postigne odličan uspeh iz svih predmeta i pored toga zavredi najmanje jednu posebnu diplomu ili neku od prve tri nagrade na opštinskom ili gradskom takmičenju.

Isti pravilnik predviđa i javnosti manje znani kriterijum koji škole mahom zanemaruju. To je da se ovo priznanje, izuzetno, može dodeliti učeniku koji iz objektivnih razloga ne postigne odličan uspeh iz predmeta, kao što su muzička, likovna kultura i fizičko vaspitanje, za koje je pored zalaganja potrebna i odgovarajuća sposobnost.

Statistika potvrđuje da osmaci lako ispunjavaju uslove za Vukovu diplomu, uprkos tome što bi ona trebalo da bude kruna uspeha u školovanju i na takmičenjima. Od ukupno 63.544 đaka koji su osmoletku završili na srpskom jeziku i u junu prošle godine polagali malu maturu, 8.530 su vukovci, dakle vanrednim rezultatima istakao se svaki sedmi osmak. Na jezicima nacionalnih manjina završni ispit lane polagalo je 3.999 osmaka, među kojima je bilo ukupno 249 vukovaca, što znači svaki šesti u generaciji (pregled od 2013. do 2019. godine dat je u tabeli).

Više puta je istaknuto da procentualna zastupljenost vukovaca i odlikaša na kraju osmog razreda i njihovog uspeha na završnom ispitu pokazuju da su ocene nedovoljno informativne i ne ulivaju poverenje. Zaduženi za vrednovanje kvaliteta obrazovanja primećuju da je opšti uspeh đaka na kraju osnovnog obrazovanja izuzetno visok jer je gotovo svaki drugi osmak u generaciji odličan, a svaki peti sa svim peticama. Razlozi za takav skor mogu biti raznovrsni, na primer, veća motivacija učenika, pojačano angažovanje nastavnika, dodatne vannastavne aktivnosti, pa i neobjektivno i popustljivo ocenjivanje.

Da se nastavnici ne pridržavaju striktno pravilnika o ocenjivanju i da im se kriterijum prilično razlikuju, svedoče i rezultati spoljašnjeg vrednovanja koji ukazuju da je samo u oko 40 odsto škola ostvaren propisan standard koji se odnosi na kvalitet ocenjivanja. Neujednačenost u vrednovanju đačkog uspeha ocenom dovodi u pitanje pravičnost selekcije učenika pri upisu u srednju školu, i pritom u najnepovoljniji položaj stavlja osmake koji ostvaruju vrlo dobre i odlične rezultate u školama s visokim kriterijumima. Stručnjaci, takođe, naglašavaju da narušavanje principa pravičnosti u ocenjivanju, osim direktnih posledica, ima i indirektan loš uticaj jer se đacima na taj način šalje poruka kojom se degradira vaspitna uloga škole.

Najmanje Vukovih diploma u Valjevu

Kad se uporede podaci iz izveštaja ZVKOV-a od 2011. do 2019. godine jasno je da postoje ozbiljne razlike u prosečnom broju vukovaca po školskim upravama. Šampioni po najvećem broju osmaka s Vukovom diplomom godinama zaredom su Leskovac, Niš i Jagodina, a najmanje vukovaca izlazi iz osmoletki u Valjevu i Užicu.

I petičari omanu na maloj maturi

Kao što se očekuje, prosečan uspeh vukovaca na maloj maturi viši je u odnosu na republički prosek. Međutim, u nekim okruzima, kao što su Kosovsko-pomoravski, Borski i Zaječarski, nosioci diplome „Vuk Karadžić” po broju osvojenih bodova prošle godine nisu dostigli republički prosek iz srpskog, matematike i na kombinovanom testu.

Autor: Milenija Simić-Miladinović

Izvor: Politika