Džefri Hinton (Jeoffrey Hinton) je čovek koji je ceo svoj život posvetio stvaranju veštačke inteligencije kakvu danas poznajemo. Može se reći da je jedan od najzaslužnijih što ona danas postoji. On je i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku koja mu je uručena oktobra prošle godine.
Međutim, 2023. godine, Hinton je uradio nešto što je mnoge šokiralo – napustio je Gugl, kompaniju u kojoj je radio deset godina, da bi mogao slobodno da govori o opasnostima ni manje ni više nego – veštačke inteligencije. U intervjuu sa Stivenom Bartletom, ovaj 77-godii naučnik je izneo neke alarmantne prognoze:
„Često govorim da postoji 10% do 20% šanse da nas [AI] obriše“, kazao je Hinton, objašnjavajući da ova procena nije proizvod paranoje, već promišljene analize čoveka koji najbolje razume mogućnosti tehnologije koju je stvarao.
Hintonova zabrinutost se zasniva na brzini kojom AI sistemi postaju pametniji od svojih kreatora. On veruje da ćemo u narednih 5 do 20 godina stvoriti AI koji će biti inteligentniji od ljudi – ono što naučnici nazivaju „superinteligencija“ ili „artificial general intelligence“ (AGI). Problem nije u tome što će takvi sistemi biti zli, već što možda nećemo moći da ih kontrolišemo ili da predvidimo njihove akcije. „Mi smo možda u situaciji u kojoj naše stvaranje nadmašuje nas same“, objasnio je Hinton, poredivši to sa situacijom gde „dvogodišnjak pokušava da kontroliše odraslu osobu“.
Na pitanje koje je zanimanje u ovom trenutku najbezbednije, on je odgovorio – vodoinstalater. I nije se šalio. Hinton, naime, veruje da AI ima značajnu šansu da dovede do uništenja čovečanstva u narednih 30 godina.
Hintonova prognoza: Zanat je zlatan
U pomenutom intervjuu Hinton je objasnio svoju logiku: „Treba da prođe dosta vremena pre nego što veštačka inteligencija postane bude jednako dobra u fizičkoj manipulaciji kao mi, tako da je postati vodoinstalater u ovom trenutku dobar izbor.“ Njegova poenta je jasna – AI će zameniti sve koji rade „rutinske intelektualne poslove“, ali fizički zanatski poslovi će duže ostati sigurni jer AI još uvek nije dovoljno dobar u fizičkoj manipulaciji.
Koja zanimanja su već ugrožena?
Trenutne analize pokazuju da AI već značajno utiče na određene sektore:
Najugroženije profesije:
Administrativni i finansijski poslovi – MIT istraživanje pokazuje da će AI zameniti 2 miliona radnika u proizvodnji do 2025. godine, ali finansijski poslovi mogu nestati još brže jer se sve zasniva na podacima. IBM-ov AskHR sistem već procesira 11,5 miliona interakcija godišnje uz minimalnu ljudsku superviziju.
Marketing i IT sektori – Prema Deloitte izveštaju iz 2023. godine, marketing i IT odeljenja beleže najveći nivo korišćenja AI-ja (preko 60%). Rutinski zadaci poput unosa podataka, analize osnovnih trendova i kreiranja standardnog sadržaja već se automatizuju.
Bankarski i osiguravajući sektor – Poslovi kao što su bankarski službenici i procenitelji osiguranja sve više se automatizuju. Repetitivni zadaci zasnovani na pravilima predstavljaju najlakše mete za AI.
Profesije koje su relativno bezbedne
Analiza pokazuje da su određene oblasti prirodno otporne na automatizaciju:
Zdravstvo – Medicinske sestre, lekari, terapeuti i savetnici. Ovi poslovi zahtevaju emocionalnu inteligenciju, empatiju i kompleksno odlučivanje u nepredvidljivim situacijama.
Obrazovanje – Nastavnici, instruktori i administratori škola. Ljudska interakcija, mentorstvo i prilagođavanje individualnim potrebama ostaju ključni.
Kreativni sektor – Muzičari, umetnici, pisci i novinari (oni koji se bave istraživačkim novinarstvom). Kreativnost, originalnost i emocionalni izraz teško se repliciraju.
Zanatski poslovi – Električari, vodoinstalateri, stolari, HVAC tehničari. Ovi poslovi zahtevaju fizičku spretnost, prilagođavanje nepredvidljivim situacijama i rešavanje problema na licu mesta.
Liderstvo i menadžment – Rukovodeći položaji zahtevaju viziju, etičko rasuđivanje, pregovaranje i motivaciju timova.
Saveti za Mlade: Kako odabrati karijeru ”otpornu” na razvoj VI
Ako ste mladi i razmišljate o karijeri, fokusirajte se na oblasti koje kombinuju:
1. Fizičke veštine sa problemskim razmišljanjem
Zanatski poslovi nisu samo fizički rad – oni zahtevaju dijagnostiku problema, prilagođavanje različitim situacijama i kreativno rešavanje izazova. Elektroinženjeri, električari, HVAC tehničari imaju odlične perspektive.
2. Emocionalnu inteligenciju
Poslovi koji zahtevaju razumevanje ljudskih emocija, motivacije i ponašanja. Tu spadaju terapeuti, socijalani radnici, specijalisti za ljudske resusrse (na strateškom nivou), prodajni predstavnici za kompleksne proizvode.
3. Kreativnost i originalnost
AI može imitirati postojeće stilove, ali kreiranje potpuno novih pristupa, stilova ili rešenja ostaje u ljudskom domenu. Tu spadaju dizajneri (posebno UH/UI), arhitekte, koreografi, kompozitori.
4. Etičko rasuđivanje i složeno odlučivanje
Pravnici (posebno oni koji rade na složenim slučajevima), sudije, etički savetnici, strateški planeri imaju poslove koji zahtevaju duboko razumevanje konteksta i posledica.
5. Hibridne veštine
Kombinujte tehničko znanje sa humanističkim veštinama. Na primer, medicinski inženjer koji razume i tehnologiju i potrebe pacijenata, ili IT stručnjak koji može da objasni složene koncepte običnim ljudima.
Strategija Za Budućnost
Umesto da biramo između „ljudskih“ i „tehničkih“ veština, ključ je u kombinovanju:
- Učenje tokom života – Tehnologija se brzo menja, pa je prilagođavanje ključno
- Razvoj meta-veština – Kritičko mišljenje, rešavanje problema, komunikacija
- Specijalizacija sa fleksibilnošću – Postanite ekspert u jednoj oblasti, ali održavajte sposobnost prenosa znanja
- Razumevanje AI-ja – Naučite kako da koristite AI kao alat, a ne da se takmičite sa njim
Zaključak
Hinton nije preporučio profesiju vodoinstalatera slučajno. Njegova preporuka oslikava dublju istinu: u svetu gde AI sve bolje rešava apstraktne, logičke probleme, vrednost će imati oni poslovi koji zahtevaju fizičku spretnost, emocionalnu inteligenciju, kreativnost i sposobnost rada u nepredvidljivim situacijama.
Ne znači to da treba svi da postanemo vodoinstalateri, već da treba da razumemo princip: budućnost pripada onima koji rade ono što mašine (još uvek) ne mogu. To može biti popravka cevi, kreiranje umetničkog dela, vođenje tima kroz krizu ili pružanje emocionalne podrške u teškim trenucima.
Ključ je pronaći onu kombinaciju veština koje vas čine nezamenljivima u eri mašina.
Deana sam upoznao tako što je jedan moj prijatelj imao problem da reši, jedan ozbiljan legalan slučaj. Dean je važio da je jedan od boljih Torontskih advokata, pa ga je Josip uposlio da mu bude legalni savetnik. Jednog dana pozva nas Dejan da svratimo kod njega kući. Sedeli smo ispod nadstrešnice i razgovarali. Pristiže i njegova supruga Nirin i ponudi jelo. Kaže da je vila u jednoj prodavnici prehrambenih proizvoda na Avenue Road, pa je tamo kupila organska jaja od kojih je napravila kvalitetno jelo. Ja sam se na to, onako ironično nasmejao, pa je upitah: „Norin, kako izgledaju neorganska jaja?“ Vidi li ovde neko jednu veliku anomaliju. Definitivno da ne postoje neorganska jaja. Pa zato svako jaje koje snosi živina je organsko, a tako isto i sva hrana nastala posredstvom biljnog i životinjskog sveta je organska. Naravno postoje i neke substance koje mi, a i drugi živi organizmi koristimo, koje su neorganske, kao na primer natrijum hlorid, ali to je onda jedna sasvim druga priča.
Veštačka inteligencija??? Šta je pak sada i to? Na primer: kao ovo što se danas posredstvom informatike koristi za navođenje u kolima, gde nam nije potrebna karta, već je to jedan automatizovan proces koji ovaj „stručnjak“ što je primio istu nagradu, koju su primili dva ratna zločinca Kisindžer i Obama, bi nazvao da je to po njemu nekakva veštačka inteligencija. Pokušajmo jedno. U kolilima smo i preko monitora i zvučnika. dobijamo instrukcije kako da stignemo i pronađemo neko mesto. I tako kada se primaknemo objektu koji smo uneli u mašinsku platformu, posredstvom kodovanih instrukcija, mi se ne zaustavimo tu, nego prođemo objekat. Hoće li nam sada ta čarobna naprava reći. „Stani promašio si, vrati se nazad.“ Naravno da se to neće dogoditi, još ako se od objekta udaljite pa zslutate, moraćete da stanete i da ponovo posredstvom kodovanja tražite instrukcije, za isti objekat. Dame i gospodo! Mašina ne može da misli, a za kodovane instrikcije, svet je saznao skoro dva veka unazad. Samo živi organizam ima moć da misli i govori, da razgleda i osmatra, i da čuje. A to je jedina ispravnost kojom se postiže intelekt i koji se može definisati kao inteligencija. Zato ta takozvana veštačka inteligencija ne postoji i nikada neće ni postajati. Znam i dalje će biti onih koji će dozvoliti sebi da budu zavedeni i namagarčeni. Ali to je onda lični izbor. Da, u sklopu inteligencije su uključena i osećanja. Naš intelekt, a i drugih živih bića reaguje na osećanja. Mašina tu mogućnost ne poseduje.
Problem je sto svetu uopšte ne treba mnogo vodoinstalatera…