Nova školska godina samo što nije počela, a ovo su posledice onlajn i kombinovane nastave

Najbolje investicije za budućnost su ulaganja u znanje i veštine mladih, ne kaže se tek tako da je dugoročno isplativo jedino ulaganje koje unapređuje obrazovanje. Međutim, obrazovni sistem u Srbiji i rezultati male mature i drugih testova ukazuju na lekcije koje nismo naučili, posebno za vreme onlajn nastave.

Na pragu smo nove školske godine, koja će po svemu sudeći početi potpuno regularno, za razliku od prethodnih koje je obeležila pandemija korona virusa. Iako je i tada sistem školstva bio na visini zadatka, kako tvrde mnogi sagovornici “Blica”, posledice onlajn i kombinovane nastave su očigledne i niko u prosveti nije ponosan zbog toga.

Muke sa padežima i geometrijom

Ovo je vidljivo na svakom koraku, počev od male mature, na kojoj su osmaci, u odnosu na prethodne generacije, lošije uradili testove. Na testu iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, mali maturanti osvojili su u proseku 12,52 poena od mogućih 20 (godinu dana ranije 13,31), iz matematike 12,31 (ranije isto 12,31), a na kombinovanom 14,12 poena (prethodne godine 14,69).

Na testu iz srpskog učenici osmih razreda najviše su imali problema sa nepoznatim rečima, recimo, dvoumili su se šta znači reč „usplahiren“, dok prethodne godine nisu znali šta znači “izlišno”. Muku su im zadali i padeži, a mnogima je “najteži zadatak bio onaj u kojem je trebalo da odgovore na pitanja o pripoveci “Livada” Danila Kiša. Dodatno ih je zbunjivalo što su pitanja na zaokruživanje, komentarisali su za “Blic” učenici iz Beograda.

Na testu iz matematike najteži su im bili zadaci iz trinoma, geometrije i procenata, a kod kombinovanog testa, najveće muke im je zadala hemija.


Učilo se za ocenu, a ne za znanje

Predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić kaže za “Blic” da je “početak korone i nesnalaženje nadležnih, direktora, pa i nastavnika, dao veliki doprinos da đaci manje uče i manje znaju”. Tokom onlajn nastave đaci su izbegavali da se priključe i slušaju, a snalažljivost nastavnika na računaru bila je minimalna.

– Prosek zaposlenih u obrazovanju je 51 godina, pa kako da naterate nastavnike da rade na računaru, postavljaju lekcije i komuniciraju putem platformi. Bilo je teško, nailazili su i na otpor đaka koje više zanimaju društvene mreže nego praćenje lekcije. Kada je bio kontrolni test mnogi su dobili pet, a u glavi im je ostalo prazno znanje. Nije bilo povezivanja nastavnih jedinica ili korelacija sa drugim predmetima, a ako propustite jednu ili dve lekcije, sledeća je već prazan hod – kaže Milorad Antić.

On napominje da ni kada su se deca vratila u klupe nije bilo volje da nešto nauče.

– Jedino su učili kod privatnih nastavnika, ali to je samo rad za ocenu, a ne rad za znanje! Ocene je većina dobijala kao poklon. Svi su se borili za ocenu, naročito roditelji, a borba je bila takva da je bilo čak i psovki i vike po hodnicima, do direktnih traženja: “Dajte pet, vi ste krivi što niste radili” ili “država je kriva, a vi niste znali da se snađete” – kaže Antić i predlaže da testove ubuduće treba da pravi stručno veće.

Po njegovim rečima isti problem deli čitava Evropa i sve države koje su zatvarale škole.

– Onlajn nastava nema uvod, nema formu pravog časa, povezivanja sa drugim predmetima i sve je bilo imitacija nastave.

Princip rada kao pre 50 godina

U PISA testiranju koje je sprovedeno ove godine učestvovalo je 178 srednjih stručnih škola i gimnazija i 15 osnovnih škola. Na testu su bili zadaci iz čitalačke pismenosti, nauke, matematike i kreativnog mišljenja. Rezultati će biti objavljeni krajem iduće godine, ali u dosadašnjim istraživačkim ciklusima učenici iz Srbije su bili ispod međunarodnog proseka.

– Rezultati PISA su ispod međunarodnog proseka, jer ne radimo na funkcionalnom znanju. Nastavnici i đaci navikli su na klasičnu primenu lekcija, a izostaje praktična primena. PISA samo zahteva razmišljanje i korišćenje znanja. To su praktična i funkcionalna pitanja, a mi ne možemo da se pohvalimo tim znanjem. Greška je i u knjigama. Sve se isto štampaju, ni papir se ne manja. Deca nemaju pažnju duže od 20 minuta, a ako to ne promenimo i dalje će da bubaju lekcije i nećemo ništa postići – kaže Antić.

Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija kaže za “Blic”, kada je reč o PISA testu, da smo u regionu lošiji od Hrvatske i Slovenije, u odnosu na pojedine zemlje znatno ispod proseka, a razlog vidi u tome što u Srbiji dominira princip rada u školama koji je ostao u 60-70-tim godinama prošlog veka. Vremena su se menjala, deca su se menjala, a škola se nije prilagođavala duhu vremena.

– Škole i školovanje u Srbiji su usmereni na ocene. U fokusu je uvek ocena, dok se znanje ne stavlja u prvi plan. Koliko puta smo čuli da je neko tek kada je počeo da radi prvi put došao u dodir sa onim za šta se školovao – kaže Markov.

Negativne posledice onlajn nastave

Što se tiče negativnih posledica onlajn nastave, one se u ovom trenutku mogu meriti jedino preko završnih ispita, smatra Markov, s obzirom da Ministarstvo nije radilo posebno testiranje, proveru znanje čime bi to bilo utvrđeno.

– Jedino se možemo osloniti na rezultate male mature. Od Ministarstva nije stigla instrukcija kako se gradivo redukuje i kako se da se nadoknadi propušteno, već se stalno ponavljalo da “nijedan čas nije izgubljen” kao da je to od tolike važnost. Valjda je suština u kvalitetu časa, a ne kvantitetu. Što se tiče rezultata male mature, oni nisu drastično lošiji u odnosu na prethodne godine, ali bi bilo zanimljivo napraviti analizu težine zadataka, i kako je test bio sastavljen – kaže sagovornik “Blica”.

Zadaci na zaokruživanje, koji su činili veći deo testa, smatraju u Forumu, vode ka većoj mogućnosti za eventualno prepisivanje, do toga da učenik ako zna da ne postoje negativni poeni, ima mogućnost da nasumično pogodi odgovore.

– Ministarstvo je pokušalo da prikrije posledice korone time što je struktura testova za rešavanje bila jednostavnija i lakša – ukazuje Markov.

Teško nadoknaditi sve izgubljeno

Istraživanje “o zadovoljstvu nastavnika-učenika-roditelja onlajn nastavom, koje je uradio Forum beogradskih gimnazija, pokazalo je da se čak 69 odsto učenika oseća frustrirano, 70 odsto zbunjeno, a 46 odsto blago ili potpuno depresivno. Podaci su pokazali da bi čak 87 odsto nastavnika spuštalo kriterijume prilikom ocenjivanja, dok je 41 odsto nastavnika realizovalo manje od 80 odsto gradiva.

– Kada bismo i ove godine uradili slično istraživanje rezultati bi bili isti, dakle, počev, od činjenice da su učenici svesni da je kvalitet znanja u uslovima korone bio niži, preko činjenice da jednostavno nisu uspevali da postignu sve ono što su nastavnici predavali i što je bilo planirano da se uradi. Takođe, verujem da bi nastavnici i sada rekli da nisu uspeli sve da realizuju – kaže Markov.

Mnogi nastavnici smatraju da je u vanrednim situacijama najvažnije bilo održati kontinuitet nastave.

– Pripreme su bile neophodne kroz razne obuke, ali i opremanje, materijalno-tehničke uslove, i to je sve moralo da bude zadovoljeno kako u školi, tako i u porodicama. Ali, mi to nismo imali. Bili smo u situaciji u kojoj nije svaka škola imala dovoljno opreme, niti je svaka porodica bila opremljena. Nismo imali obučene nastavnike za onlajn nastavu, već smo krenuli sa nastavom na daljinu i u procesu smo prolazili sve u hodu – kaže za “Blic” Mirjana Stevanović, direktorka OŠ “Matko Vuković” u Subotici.

Vremenom je pristizala oprema, unapređeni su uslovi, roditelji su se takođe snašli.

– Pretpostavljam da niko nije očekivao u takvim uslovima da rezultati budu jednaki sa rezultatima kada nisu vanredni uslovi, a da niko nije očekivao vidi se i po tome što su deca dobila lakši test prošle godine na maturi. Međutim, u obrazovanju, kada se nešto propusti jedne godine ne postoji način na tako kratak period da se nadoknadi, jer je program rada bio redukovan – kaže direktorka Stevanović.

Niko više neće u nastavnike

Prema podacima Foruma stručnih srednjih škola vrlo mali broj đaka koji su završili srednju školu je upisao smer srspki jezik i književnost na Filološkom fakultetu, a Milorad Antić kaže da “razlog leži u 66.800 dinara koliko je početna plata nastavnika”.

– Ako zarađujete 70.000, a plaćate stan u Beogradu najmanje 150 evra, i platite struju i grejanje, ostaje za život 250 evra. Ne može da se živi od 250 evra. Materijalna osnova je veća od duhovnosti, čovek ne može da živi i radi ako mu je prazan stomak. Nažalost, slobodu donosi materijalna strana. To je problem sa upisom na fakultetima. Nije ništa bolje ni na smeru za matematiku. Biti nastavnik nije na ceni. Nema više autoritet. Noćna mora je raditi u školi, naročito u srednjestručnom obrazovanju, gde su trogodišnje škole, jer je u tim školama saradnja sa roditeljima izuzetno slaba. Deca su uglavnom prepuštena sama sebi, a model ponašanja su im učesnici rijalitija – kaže Antić.

Vlada nepismenost, a biće još gore

Profesor srpskog jezika i opšte lingvistike na Filološkom fakultetu u Beogradu Miloš Kovačević, izjavio je nedavno za medije da “već vlada nepismenost, a tek nećemo imati dobrih nastavnika i decu neće imati ko da nam uči”. Ukazao je da je ovogodišnji nikad niži upisni prag i nikad manji broj brucoša koji su primljeni na fakultet pokazatelj statusa srpskog jezika u našem društvu.

– Srpski jezik je tradicija, pismo, govor, ogledalo naše istorije, a došli smo do toga da, nažalost, on gubi svaki ugled u današnjici. Nedovoljno budućih studenata na katedri, loš uspeh, bodovni prag, sve to je posledica malog interesovanja za upis i lošeg odnosa prema maternjem jeziku. Đaci hoće da studiraju fakultete i smerove koji će im omogućiti da se bave isplativijim poslovima i zato više konkurišu na takve fakultete.

Prema njegovim rečima “našem jeziku mora da se popravi položaj u društvu”.

– Srpski jezik mora da se vrati u obrazovni sistem na svim fakultetima, bez obzira na to šta se studira. Jer jezik jednog naroda jeste osnova, sve drugo je nadogradnja. Kod nas je već zavladala nepismenost, a bojim se da će stanje biti sve gore – rekao je Kovačević.

Poplava vukovaca i odlikaša

Prema podacima Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja, u prošlogodišnjoj generaciji, osmi razred sa svim peticama završilo je 19,1 odsto đaka, a 14 odsto su bili vukovci. Leskovac, Niš, Kosovska Mitrovica i Jagodina oborili su rekord po broju vukovaca, i u ovim gradovima svaki peti učenik je bio nosilac Vukove diplome. Ali, rezultati na maturi pokazali su nešto drugo. Naime, učenici iz Kosovskog i Pomoravskog okruga ostvaruju u proseku najslabije rezultate, a mnogi vukovci završni ispit ne urade ni na nivou republičkog proseka.

I broj odličnih đaka je povećan zbog korone, pa ih je tokom onlajn i kombinovane nastave bilo između dva i četiri odsto više nego ranije.

Problem je i motivacija đaka

U junu ove godine održano je testiranje učenika četvrtih razreda osnovnih škola. Reč je o godišnjem testu znanja iz maternjeg jezika, matematike i prirode i društva.

– Testovi su bili primereni uzrastu i deca su uradila zadatke u skladu sa svojim postignućima, a to znači da je rezultat u skladu sa njihovim uspehom u školi. Učiteljice kažu da je možda trebalo dati deci malo više zadataka za razmišljanja. Što se tiče male mature, problem je i motivacija đaka, jer učenici koji imaju motiv da upišu dalje određeni smer imaju dobra postignuća, a oni koji imaju motiv da upišu neku od zahtevnih škola, imaju i dobre rezultate, ali njih je malo. Ostali, bar 70 odsto, će se sigurno upisati školu i smer koji su zamislili zato što je ponuda veća od potražnje – kaže Mirjana Stevanović.

Piše: Biljana Vučković

Izvor: Blic