Prosvetni radnici (ni)su prioritet

“U ovom trenutku niko ko je zaposlen u školama i predškolskim ustanovama nema informaciju koliki procenat prosvetnih radnika je zapravo vakcinisan.”

Ovo je za emisiju Dan uživo na televiziji N1 izjavila Vesna Vojvodić, predsednica sindikata “Nezavisnost”.

“Sistem euprave nije transparentan i onemogućava uvid u te podatke tako da s nestrpljenjem čekamo da Ministarstvo prosvete kaže koliko je nastavnika vakcinisano. Poslednji put je krajem januara ministar Ružić izašao sa informacijom da je oko 8000 zaposlenih u prosvetnom sistemu do tog momenta bilo imunizovano.” – objašnjava Vesna Vojvodić.

Foto: Canva

Ona kaže da se sindikatu na čijem je čelu obraća veliki broj kolega koji postavljaju pitanja kako je moguće da neki ljudi koji su se na početku prijavili za vakcinaciju još nisu dobili pozive, a neki drugi koji su se relativno skoro prijavili – jesu.

“Informacije o prioritetima i redosledu treba da budu transparentne i dostupne.” – dodaje.

Prosvetni radnici (ni)su prioritet

Govoreći o tvrdnjama ministra i članova Vlade da su prosvetni radnici jedan od prioriteta u procesu vakcinacije, Vesna Vojvodić kaže da se to u praksi ne primećuje.

“Prosvetni radnici se možda doživljavaju kao prioritet od strane Vlade, ali u praksi to nije tako. Mi smo se prijavljivali za vakcinaciju potpuno na isti način kao svi naši prijatelji, poznanici. Nigde nismo navodili šta smo po zanimanju, pa da je to sistem prepoznavao, ne znamo ni koliko nas je do sada prijavljeno niti koliki je red za vakcinaciju. Mislim da zaslužujemo te informacije i da nema razloga da budu prikrivene.” – kaže Vojvodić.

Dodaje da kolege sa kojima su razgovarali, a koji su prošli imunizaciju kažu da nemaju primedbe na ceo proces.

Kako se prati broj zaraženih u školama

“Zaraženi đaci su nepoznanica. Kada ne dolaze u školu, to može biti zato što su pozitivni ili zato što su se odlučili za onlajn nastavu. Roditelji nekad i ne jave razlog zbog kog su đaci na onlajn nastavi.” – objašnjava.

Što se tiče protokola koje treba poštovati kada se učenik u kolektivu zarazi, oni postoje, ali njihovo poštovanje zavisi od pojedinca i samih ustanova. Protokol postoji, ali u praksi nije uvek moguće sve do kraja ispratiti.

Nedostatak nastavnog kadra

Korona je samo dodatno pogoršala već postojeći problem nedostatka kadrova u prosveti, tvrdi Vojvodić.

“Nekad se desi da kolega preko noći dobije simptome i da on ne može već od sutra da drži nastavu, a zakazane su određene obaveze. Nama su i ranije nedostajali nastavnici matematike, informatike, a sada je to još veći problem. Imunizacija će, nadam se, smanjiti taj pritisak, kako đaci ne bi gubili časove i kako se to ne bi dodatno odražavalo na obrazovni proces.”

Vesna Vojvodić dodaje i da ministar Ružić “škrto deli informacije s javnošću”, a znamo da ih on dobija od Batuta. Poslednje javne informacije o broju obolelih u prosveti bile su u novembru i one sada nisu relevantne.

“Mi od Ministarstva tražimo ove podatke, međutim ne dobijamo odgovore, iako verujemo da te informacije imaju. Ovo baca senku na ceo obrazovni sistem.” – tvrdi Vojvodić.

Mala matura

Govoreći o maloj maturi predsednica sindikata Nezavisnost podseća da je ministar Ružić krajem prošle godine izašao sa informacijom da zaposleni u prosveti kada rade s đacima imaju 20% povećanu slobodu da izaberu one oblasti koje smatraju značajnim u postignućima svojih učenika.

“Ali on nije organizovao tim koji bi s nama o tome razgovarao, tim kom bismo poslali predlog koje su to oblasti važne u ovoj godini. Ta informacija bila bi značajna i malim maturantima jer oni sad imaju veliki materijal koji treba da savladaju. Niko od njih ne zna kojih je to 20% koji neće biti obrađeni. Njihovi nastavnici u školi, možda, određeni deo gradiva smatraju manje važnim u ovom trenutku, a baš to se sutra može pojaviti na testu. Zašto onda ne bi postojao tim koji bi na tu temu s nama bio u kontaktu, kako bi đaci znali koje su to krucijalne stvari, pa bi mogli da se usmere i fokusiraju na ono najvažnije nego da se raspemo u tom moru informacija?” – pita se Vesna Vojvodić.

Kaže da strepi da će nam se deca pogubiti u toj šumi informacija i doživeti da ih je ceo sistem izneverio.

“Oni u svojoj školi mogu dobiti informacije jednog tipa, jer njihovi nastavnici u najboljoj nameri mogu smatrati da određene nastavne jedinice spadaju u tih 20% gradiva koje se ne mora obraditi detaljno, a onda se baš to može pojaviti na ispitu. Deca će verovati da su ih njihovi nastavnici izneverili, dok su oni zapravo samo bili lišeni komunikacije sa onima koji će praviti testove i pitanja.”