Ružić o novini u školama od 1. septembra

U svim školama Srbije se uvode promene, oglasio se ministar Ružić i sve pojasnio

Ponosan sam što će školska godina početi normalno i što smo doneli odluku da 1. septembar u svim školama širom Srbije otpočne intoniranjem ili izvođenjem državne himne “Bože pravde”. Prvi put u istoriji to činimo i važno je da kao građani poštujemo svoju zastavu, grb i himnu i time na najlepši mogući način čuvamo svoj identitet.

Ovo, u intervjuu za “Novosti”, najavljuje ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i prvi potpredsednik Vlade Branko Ružić, naglašavajući da bi svi koji sede u Kriznom štabu, a posebno oni u Ministarstvu prosvete, voleli da deca sve vreme pohađaju nastavu neposrednim putem, u svojim školama, a ne pred televizorom, odnosno računarom.

* Deo javnosti, ipak, strahuje da će okupljanje dece u školama rasplamsati epidemiju korone, te da svakodnevno povećavanje broja zaraženih ne ide naruku normalnom polasku u školu.

– To što deo javnosti izražava bojazan o eventualnom riziku po sveobuhvatno zdravlje nacije ne treba da se doživljava automatski kao neprijateljski gest. To i jeste poenta iznalaženja najboljeg rešenja, da do njega dođemo svi zajedno, sagledavajući sve moguće opcije, kao i naše kapacitete i mogućnosti koji su, pokazala je praksa, bili iznad mnogih u Evropi, ali prioritetno da saslušamo zdravstvenu struku, kao najrelevantniju u borbi protiv virusa. Drago mi je da će deca krenuti u škole regularno, a situaciju ćemo pratiti i odluke prilagođavati, ako, ne daj bože, za to bude potrebe. Da do tog scenarija ne dođemo, važno je, pre svega, da striktno poštujemo epidemiološke mere, ali i da se vakcinišu svi koji to do sada nisu učinili. Ponavljam, vakcina je civilizacijska tekovina i jedini način da ovo sve prebrodimo. Što veći broj građana ima svest o potrebi za odgovornim i solidarnim ponašanjem, to ćemo se lakše suočavati sa izazovom. Nije realno udovoljiti svima, i to i ne očekujem. Jedino što radimo jeste da udovoljimo pravom razvoju naše dece i na najboljem mogućem obrazovanju u datim okolnostima. Nema prečeg. Svakako uz konstantno konsultovanje nadležnih iz zdravstvenog sektora.

* Kada ste donosili odluku o načinu održavanja nastave koji podrazumeva tri zone – zelenu, žutu i crvenu – čime ste se rukovodili? Ko je odgovoran za sprovođenje ovog modela, ko će tačno odrediti kada neka škola iz jedne zone prelazi u drugu?

– Odgovoran je posebno formiran stručni tim sastavljen od predstavnika “Batuta” i Ministarstva prosvete nauke i tehnološkog razvoja, koji se već duže vreme bavi koordiniranjem i praćenjem situacije u školama širom Srbije. Sada sa novim zadatkom sagledavanja nekoliko kriterijuma, kao što su broj zaraženih, broj vakcinisanih, procenat pozitivno testiranih, kao i u kojoj meri se škola pridržava mera za sprečavanje rizika od virusa, opredeljivaće koja lokalna samouprava će pripasti kojoj zoni. O tome svakako ne treba da razmišljaju roditelji, već da prate informacije koje će škole davati petkom u slučaju da dođe do promene modela. Prva odluka je da svi krenu na neposrednu nastavu osim srednjih škola u 15 opština i gradova koji će biti u kombinovanom modelu i srednjih škola u Tutinu, gde imamo onlajn nastavu. Mesta u kojima će se u prvoj sedmici septembra primenjivati kombinovani model su Novi Pazar, Preševo, Kladovo, Petrovac na Mlavi, Nova Varoš, Priboj, Užice, Valjevo, Despotovac, Jagodina, Paraćin, Svilajnac, Rekovac, Ćuprija i Bojnik.

* Kako ocenjujete rezultate onlajn nastave koja je bila okosnica nastavnog procesa godinu i po dana? Mnogi nastavnici, pa i roditelji, smatraju da je ta generacija upropašćena, da deca gotovo ništa nisu naučila..?

– Smatram da su svi dali maksimum da obrazovanje bude kvalitetno i dostupno svakom detetu u Srbiji. Uopšte ne mislim niti da je godina prošla uzaludno, a posebno ni da je generacija upropašćena. To su subjektivne ocene koje zaista ne stoje. Onlajn nastava je bila i ostaje najbolja opcija za sve, u situaciji kada je zdravlje stanovništva prioritet, a pritom ugroženo. Prosvetni radnici su posvećeno i predano radili da obrazovanje ne trpi u tim okolnostima, i zato im dugujemo veliku zahvalnost, kao uostalom i deci na odgovornom ponašanju. Generacija bi bila upropašćena i obrazovno-vaspitni rad obesmišljen da svega toga u prethodnom periodu nije bilo.

* Dokle se stiglo sa izmenama Zakona o udžbenicima koje će omogućiti da udžbenike od nacionalnog značaja srpski jezik i književnost, istoriju i geografiju izdaje državni Zavod za udžbenike? Šta će u tom zakonu biti izmenjeno…?

– Nacrt zakona čeka na dalje konsultacije sa kabinetom predsednika, imajući u vidu da je upravo predsednik Vučić bio inicijator ove odlične ideje, ali i sa kabinetom premijerke, koja se stara o primeni državnih politika. Smatram, kao što je to bilo i u početku, da je realizacija ove ideje dragocena kako bismo, kao što su to uradile mnoge zemlje u svetu, zaštitili i naše nasleđe, kulturu i srpski jezik i to svakako treba, prvenstveno, učiniti kroz obrazovanje. Treba svakako sagledati i potrebne predradnje, revitalizovanje državnog Zavoda, vremenski okvir u kome je sve to moguće uraditi na smislen i efektan način, i najbolji mogući model koji bismo primenili. Važan element u donošenju održivog rešenja jeste i činjenica da je tržište udžbenika liberalizovano poodavno i da postoje različiti legitimni komercijalni interesi. Međutim, zdravorazumsko promišljanje valjda stavlja nacionalni interes na prvo mesto.

* Da li će taj zakon biti završen do 15. septembra, kada se obeležava Dan srpskog jedinstva, kako je nedavno najavio predsednik Vučić? I da li se može očekivati da se od septembra sledeće godine uči po novim udžbenicima iz tri nacionalna predmeta?

– U planu je da do Dana jedinstva u parlamentu bude usvojen Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma koji će pred narodnim poslanicima predstaviti ministarka Maja Gojković. Smatram da je to dobar i prirodan, kako simbolički, tako i suštinski uvod u približavanje novom Zakonu o udžbenicima.

* Šta prosvetni sistem čini da zaštiti ćirilicu?

– Naša regulativa je izričita u tom kontekstu i obrazovanje počiva na srpskom jeziku i ćirilici. Ćirilica je prvo pismo koje učenici uče i programima je utvrđeno da se pismeni zadatak, po pravilu, piše ćirilicom. U narednom periodu ćemo uložiti napor da primena postojećih zakona i podzakonskih akata bude vidljivija.

* Lingvisti i profesori književnosti nezadovoljni su i brojem časova srpskog jezika u školama, traže da mu se da natpredmetni status, kao i da se srpski jezik uvede na fakultete kao obavezan predmet…?

– Blagonaklono gledam na deklaraciju sa poslednjih razgovora srbista u pogledu sticanja natpredmetnog statusa za srpski jezik i većem fokusu na očuvanju svega što je nama imanentno kao narodu. Razumeli smo se da povećanje fonda časova ne može biti trenutno tema, ali zajednički rad, svako u svojoj sferi odgovornosti, jedini je pravi za očuvanje našeg identiteta.