Šarčević: Ja sam veći sindikalac od svih prosvetara

Ako se sa sindikatima sve uredi kako treba, najkvalitetniji nastavnici ne moraju da brinu za svoj posao, izjavio je za N1 ministar prosvete Mladen Šarčević. Kazao je i da učenici neće trpeti zbog racionalizacije mreže škola, već da će samo pojedini direktori postati tehnološki višak.
Ministar Šarčević je u Danu uživo TV N1 rekao da je sa sindikatima u “odličnom savezu” i da vodee brigu o ljudima koji ostaju bez posla, pre svega, zbog malog nataliteta. Višak u prosveti se, kako kaže, u velikoj meri podudara sa brojem nastavnika koji odlaze u penziju.
Odmah posle pitanja da li će postati tehnološki višak, prosvetne radnike najviše interesuje kolika će im biti plata. Šarćević je istakao da mu je cilj ono što je obećao na početku mandata – da se uvede sistem kvaliteta rada.
Za početak postoji lakši metod da se razvrsta ko radi bolje, a ko lošije, a to su prosvetna zvanja, rekao je Šarčević i dodao da se radi na tome da prosvetari od jeseni ulaze u prvo zvanje koje, prema njegovoj proceni, sigurno može da dostigne 20 do 25 odsto ljudi, koji bi samim tim išli u bolji platni razred.
Druga i kompeksnija mera kvaliteta rada prosvetnih radnika je ishodno znanje, odnosno eksterno ocenjivanje. Naime, ministar je objasnio da će se kroz ishode učenika znati da li je nastavnik dobro radio, tj. uzimaće se obzir eksterne ocene sa ocenama koje je učenicima dao profesor. Ti rezultati mogli bi da budu vidljivi za dve godine, najavio je ministar.
Nastavnici bi na taj način, legalnim putem, vremenom mogli da dođu i do četvrte kategorije u okviru svoje platne grupe, što je plata redovnog univerzitetskog profesora, istakao je Šarčević.
Komentarišući zahteve prosvetnih radnika, ministar je ponovio da se za njihova prava “bori kao lav” i da je sve ovo vreme bio “veći sindikalac od svih njih”.
Učenici i nastavnici neće trpeti zbog racionalizacije
Govoreći o racionalizaciji mreže škola, ministar je objasnio da ona ima zadatak da odražava potrebe stvarnosti. Kaže da Beograd danas ne može da ima 11 mašinskih škola, kao u vreme kada je mašinska industrija u glavnom gradu zapošljavala 29.000 mašinskih radnika.
“Ako imate u Apatinu srednju tehničku školu sa 700 đaka, i drugu tehničku školu sa 40 đaka, kakav je problem da oni pređu u veću školu. Pitanje je samo da li treba dva direktora, ja mislim da ne treba”, naveo je Šarčević.
Ističe i da racionalizacija neće pogoditi nastavnike, jer cela odeljenja sa punim fondom časova formalno prelaze pod novi krov. Na primedbu da će učenici iipak morati da idu u drugi objekat, Šarčević je rekao da je reč o školama koje se su udaljene dve ulice peške.
S druge strane, kako kaže, dobijaju se prazne zgrade koje sada mogu da se koriste npr. kao predškolske ustanove kako bi se nadomestio nedostatak mesta u vrtićima. Podsetio je i na slučaj škole na Novom Beogradu gde su se roditelji pobunili protiv spajanja sa drugom školom, iako su im deca išla u objekat gde je 3.000 kvadrata bilo potpuno neiskorišćeno.
“Sedam miliona evra nam treba za izgradnju nove škole, a ovde treba da plaćamo prazan prostor”, istakao je ministar i dodao da je u izradi novi softver kojim će biti umrežen svaki kvadrat školskih objekata, te da će se manjim adaptacijama u nekoliko velikih gradskih škola doći do cilja – jednosmenskog rada.
Drastičan primer Beogradske poslovne škole
Šarčević je rekao i da Ministarstvo radi na projektu eCenus – koji će omogućiti potpuni elektronski uvid u svakog zaposlenog u prosvetnom sistemu i njegov fond časova.
“Procena je da minimum 12 odsto curi. Ne može neko da radi na 150 mesta, ne može da se prijavi da radi na 16 fakulteta. Biće kažnjeni tamo gde nađu da su proneverili pare. Ako imate lažne zaposlene, vi ste budžet oštetili”, istakao je ministar.
Šarčević se posebno osvrnuo na slučaj Beogradske poslovne škole i podsetio da je ta visokoškolska ustanova imala čak 24 neakreditovana isturena odeljenja, koja su radila po kafanama i planinskim domovima.
Otkad je Ministarstvo ušlo u Beogradsku poslovnu školu, otkrivena su potraživanja u iznosu od 850 miliona dinara, i tu je, kako ističe, reč o “belim parama” koje se mogu videti kroz računovodstvo, dok se tokovi novca “na crno” još utvrđuju.
Šarčević priznaje da se o pomenutim malverzacijama govori godinama, ali dodaje da su za konkretne korake potrebni dokazi. Ministarstvo je išlo na reorganizaciju kao jedini legalni model da uđe u Beogradsku poslovnu školu, a sada njeno poslovanje proveravaju i Tužilaštvo, Državna revizorska institucija i Agencija za borbu protiv korupcije.
Kaže i da su za reforme potrebne godine i da se ne može tako lako ići na autonomiju univerziteta.
Izvor: N1