Šarčević: Imperativ mi je kvalitet obrazovanja
Novi ministar prosvete i nauke Mladen Šarčević rekao je danas da će imperativ tog resora biti kvalitet obrazovanja i dodao da se menadžerskim pristupom može „štedeti na mnogo čemu, pre nego na zaposlenima u nastavi“.
BEOGRAD – Novi ministar prosvete i nauke Mladen Šarčević rekao je danas da će imperativ tog resora biti kvalitet obrazovanja i dodao da se menadžerskim pristupom može „štedeti na mnogo čemu, pre nego na zaposlenima u nastavi“.
„Prvo treba da sagledam i podatke i interese Vlade i sve drugo što se tiče smanjenja broja zaposlenih, a lično sam bio četiri puta tehnološki višak“, rekao je novinarima Šarčević prilikom preuzimanja resora od dosadašnjeg ministra Srđana Verbića.
Napominjući da mu je kvalitet obrazovanja imperativ u radu, Šarčević je naveo da đaci u Srbiji moraju da rade „ono što radi ceo civiliziovani svet“ i da neke loše navike i instrumente treba menjati.
„Treba da rešimo pitanje siromaštva, jer mnoga deca zbog, možda, nedostatka novca za autobusku kartu ili užinu ne mogu nastaviti dalje srednje obrazovanje. Mislim da o tome i nemamo podatke kvalitetne i dovoljne o tome“, napomenuo je Šarčević.
Šarčević je dodao da je pre za štednju nego za otpuštanje, ali i da ne treba nastavnik koji ima mnogo godina radnog staža da bude zaštićen od toga da ga proglase tehnološkim viškom na uštrb mladih i kreativnih nastavnika.
On takođe smatra da mora da se radi na efikasnosti studija i pruižanju prilike nastavnicima da se usavršavaju.
„To je po meni sada najveći problem – usavršavanje ljudi koji će raditi po ovim konaceptima.Cela priča oko prelaska na kvalitetnije modele obrazovnja, osim reprodukticnog obrazovnaja, jeste prelazak na razne konceptualne metode – gde deca aktivinije učestvuju i gde je znanje primenljivo“, rekao je novi ministar.
On je ukazao da je lično primenjivao jedan od modela u obrazovnom asistemu „Ruđer Bosković“ već 10 godina.
„Drugo, primenjen je model eksternog ocenjivanja kao bitnog faktora za koji se zalaže i akademska zajednica“, rekao je Šarčević napominjući da lično ne vidi da se njegova mišljenja bilo gde „sudaraju“ sa prethodnim ministarstvom, akademskom zajednicom ili stavovima učenika i roditelja, osim možda sa „nekoliciniom koji gube izvesne priovilegije“.
On je istakao da na čelo Ministarstva prosvete i nauke nije došao ovde jer mu fali slava u životu, već jer želi pokretačko obrazovanje da i druga deca imaju bolje šanse i prilike.
Šarčević je napomenuo da poodavno sarađuje sa ministarstvom prosvete i svojim prethodinkom.
„Svestan sam šta je tim gospodina Verbića do sada uradio. U obrazovanju sam 36 godina i znam šta je on zatekao i mislim da je mnogo urđenije ono što ću ja zateći preuzimanjem dužnosti od Verbića koji je pomerio mnoge stvari bitno na bolje“, naveo je Šarčević pozivajući Verbića da ostane u ministarstvu.
Izvor: Tanjug
Ministre najveći problem je što ljudi koji sede u Ministarstvu i ŠU dugo nisu u nastavi i nemaju znanja kako jedan čas da se održi, jer 20-tak i više godina udaljili su se od nastave. Takvi „foteljaši“ prave pranove, ocenjuju časove i sprovode reforme. Njima trebaju seminari, koji će da im drže prosvetni radnici (oni sa dnevnikom u ruci).
Predlog šta Ministarstvo treba da uradi, da bi se došlo do boljeg kvaliteta:
1. Smena prosvetne inspekcije koja je glavni kočničar i podrška u kršenju zakona
2. Rasformiranje ŠU (od 18 ŠU samo 10 su dovoljne)
3. Rukovodioci ŠU da biraju zaposleni prosvetni radnici škola sa teritorije koju pokriva ŠU (izabrao bi se kvalitetan kadar, a ne „politički poslušnik“)
4. Predmetni nadzor (Nadzor poveriti osobama koje su imale dobre rezultate u svom radu. Izabrana lica za vršenje nadzora da budu zaposleni Ministarstva oko 30%,a ostalih 70% i dalje u nastavi-mandatni period 5 godine)
5. Uvođenje ispita za direktora da školama upravlaju kompetentna i stručna lica, a ne direktori koji „potkupe“ pet članova ŠO i budu doživotni direktori
6. Ograničiti mandat direktora (najviše dva uzastopna)
7. Direktori koji krše zakon moraju da budu smenjeni i da se javnost upozna
8. Mreža škola
9. Promena Zakona, pravilnika… da se učenicima oduzmu data prava , a da se kažnjavaju za neizvršavanje obaveza
10. Inkluziju izbaciti iz osnovne škole u kojia nije moguće i ne gurati na silu
Upravo tako.Uh,sve bih isto rekla,ni reč manje od toga!Podržavam 100 posto!
Podržavam u potpunosti ovo što je kolega napisao! Posebno ono pod 3 i 10. Amandman na tačku 9: „da se učenicima oduzmu POJEDINA data prava“. Dodao bih i tačku 11: „Preispitivanje akreditacija fakulteta“.
Akreditacija fakulteta i univerziteta pod sumnjivim okolnostima! Postoji jedan fakultet koji školuje kadar za prosvetu,koji je od pre par godina „političkim vezama i zaslugama“ dobio akreditovan program za koji nema ni 20% stručnih profesora. U listi predmeta i profesora navedeni su neki profesori koji već rade na drugim fakultetima i ovde su samo stavljeni formalno. Ako informacioni sistem za visoko obrazovanje zaživi od ove školske godine, čuda će da se dese, jer će mnogi profesori da ostanu bez „vikend tezge“.
Slažem se.
Profa je dosta toga tacno napisao. Nisam saglsan pod 3 da ga biraju nastavnici.
Konkurs sa 10 godina radnog iskustva. Ko ima najbolje rezultatae u radu sa ucenicima i ko ima objavljene radove iz struke i obrazovanja daj treba da bude NACEKNIK SKOLSKE UPRAVE
Sve što ste nabrojali je veoma važno i izvodljivo. Ja bih još dodala i izmenu nastavnih programa, koja ne mora da košta skoro ništa. U saradnji sa predmernim nastavnicima i učiteljima, izbaciti deo gradiva i tako otvoriti prostor za kvalitetniji rad na onome što je važno. Takva promena ne zahteva čak ni izmene u udžbenicima (za sada).
Takodje, u nižim razredima izbaciti izborne predmete (makar samo narodnu tradiciju/čuvare prirode). Ni to ne košta ništa, niko ne ostaje tehnološki višak a rasterećuje učenike.
Slažem se koleginice Silvija. Izmena nastavnih plana i programa i prilagođavanje stvarnim potrebama sredine, uvođenje inovacija… Ovo su samo date neke okvirne deset tačke, a sigurno da ima još dobrih predloga za poboljšanje kvaliteta obrazovanja. Svi nabrojani predlozi samo zahtevaju malo dobre volje i upornost da se realizuju, ne treba velika količina novca da bi to bila prepreka.
Slažem se.
Nije idealno ali je veoma dobro . predlozi su dobri ali politicari nece dozvoliti promene koje im ne idu na ruku hocu reci koji im ne ucvrscuju fotelju
Analiziram iskaze Ministra:
1.“Prvo treba da sagledam i podatke i interese Vlade i sve drugo što se tiče smanjenja broja zaposlenih, a lično sam bio četiri puta tehnološki višak”
Ministre treba samo POSTOVATI PRAVILNIKE KOJE JE NAPISALO MINISTARSTVO i tacka. MINISTARSTVO NE POSTUJE svoje pravne akte i preporuku Zastitnika gradjana. Mnogi Pravilnici nisu saglsni sa ZAKONIMA. Zakoni su sa pravnim supljinama kao da su ih pisali na pijacu
2.“Šarčević je dodao da je pre za štednju nego za otpuštanje, ali i da ne treba nastavnik koji ima mnogo godina radnog staža da bude zaštićen od toga da ga proglašen tehnološkim viškom na uštrb mladih i kreativnih nastavnika.“ A gde cemo zaposliti one pred penziju? Dozvolite im da imaju PRIVATNE SKOLE. Nemojte da se deci po onoj narodnoj: >dodje unuk da dedi pokazuje medju<!!!
3." “To je po meni sada najveći problem – usavršavanje ljudi koji će raditi po ovim konaceptima.Cela priča oko prelaska na kvalitetnije modele obrazovnja, osim reprodukticnog obrazovnaja, jeste prelazak na razne konceptualne metode – gde deca aktivinije učestvuju i gde je znanje primenljivo”, rekao je novi ministar." Kreativnost coveka je najveca (u proseku) u periodu od 18-24 njegove godine zivota. Zasto prvo to ne uradite na fakultetima? Na pravnom 200 studenata zajedno slusa jedan predmet, tako je na medicini, ekonomiji, … Pa takvi koji dodju u nastvu kao nastvnici imaju UZOR SVOJIH PROFRSORA FAKULTETA . Ovu ideju primenite prvo na fakultete pa ce ti svrseni studenti SAMI po difoltu da rade ono sto ste sebi stavili kao cilj
4.“Drugo, primenjen je model eksternog ocenjivanja kao bitnog faktora za koji se zalaže i akademska zajednica”, rekao je Šarčević napominjući da lično ne vidi da se njegova mišljenja bilo gde “sudaraju” sa prethodnim ministarstvom, akademskom zajednicom ili stavovima učenika i roditelja, osim možda sa “nekoliciniom koji gube izvesne priovilegije”.
Ovde je OK ali PRAVO PREDMETNO ESTERNO ocenjivanje. Treba imati ULAZNO i IZLAZNO pa da se vidi taj kvantum razlike koji nastavnik postigne. Nije isto kada ucitelj dobije u PRVOM razredu svu decu koja znaju da citaju i kada dobije samo 20% ucenika koji znaju da citaju. Iznalni rezultat NIKAKO (NE)MOZE BITI ISTI.
Apsolutno se slažem sa prethodnim komentarom. Dodala bih samo redukciju seminara. Većina je beskorisna i predstavlja gubljenje dragocenog vremena i novca.