Šta predviđa zakon o upotrebi i zaštiti ćirilice?

Zakon, kako se navodi, predviđa i da se mogu ustanoviti poreske i druge administrativne olakšice za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju koriste ćirilično pismo-


Prema predlogu Zakona o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma, koji je predsednik Aleksandar Vučić predao srpskom članu Predsedništva BiH Miloradu Dodiku, predviđeno je da se srpski jezik i ćirilično pismo, kao matično pismo obavezno upotrebljava u radu državnih organa, gradova i opština, ustanova, javnih preduzeća i javnih službi.

Takođe, predviđeno je da se ovaj zakon upotrebljava u profesionalnim i strukovnim udruženjima na nacionalnom i međunarodnom nivou, javnim i medijskim ustanovama i drugim organizacijama kad vrše poslove kojima se uređuje službena upotreba jezika i pisama, kao i da se rad u oblasti obrazovanja ostvaruje na srpskom jeziku i ćirilici.

Banjalučki Glas Srpske, koji je imao uvid u taj akt, piše da obavezna upotreba srpskog jezika i ćiriličnog pisma obuhvata i pravni promet i uključuje i ispisivanje naziva, sedišta, delatnosti, naziva robe i usluga, uputstava za upotrebu, informacija o svojstvima robe i usluga, garancijskih uslova, ponuda, faktura, računa i potvrda.

„Kulturne i druge manifestacije koje se finansiraju ili sufinansiraju iz javnih sredstava moraju imati logo ispisan na ćiriličnom pismu”, predviđeno je ovim zakonom.

Pored toga, predviđeno je i osnivanje saveta za srpski jezik sa zadatkom da prati i analizira stanje u oblasti upotrebe srpskog jezika u javnom životu i sprovođenja mera radi zaštite i očuvanja ćiriličnog pisma i daje preporuke, predloge i stručna mišljenja radi unapređenja tog stanja.

Zakon, piše Glas Srpske, predviđa i da se mogu ustanoviti poreske i druge administrativne olakšice za privredne i druge subjekte koji u svom poslovanju koriste ćirilično pismo, što uključuje i korišćenje tog pisma u elektronskim medijima i prilikom izdavanja štampanih glasila.

Predsednica Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić kaže da je zakon dobro osmišljen zato što govori o „zakonu o očuvanju i zaštiti ćiriličnog pisma”, a ne o „zakonu o upotrebi ćirilice”, ali ističe da će problem biti u praksi u Republici Srpskoj.

„Postoji razlika u ustavima ovih zemalja, jer je u Srbiji službeni jezik srpski, a pismo ćirilično, dok u Srpskoj status službenog pisma imaju i ćirilica i latinica. Rešenje za taj problem u Republici Srpskoj može da bude formulacija ‘kad god se radi o srpskom jeziku, obavezna je upotreba ćirilice’“, rekla je Savićeva, prenosi Tanjug.

Prema njenim rečima, interesantan je deo u zakonu koji se zalaže za poštovanje dijalekatske različitosti, što do sada nije bio slučaj.

Normativisti su se, kaže, zalagali za ujednačen izraz, poštovanje akcenatskog standarda, a sada pozdravljaju različitost, što je veliki korak i jako pohvalno.

Ona ističe da ostaje veliko pitanje latinice koja je, kako kaže, sastavni deo naše kulture i ne treba je isključiti,prenosi Tanjug.

Obavezna upotreba jezika i pisma ne odnosi se na privatnu komunikaciju koja isključuje kontekst obavezne upotrebe jezika i pisma, pisanje i upotrebu ličnih imena, dvojezične publikacije, knjige i kompjuterske programe…

Izvor: Politika