“Ako bi se samo zatvorile škole, sačuvalo bi se 175.000 života”

Naročito u zemljama u razvoju, piše WE Forum (Svetski Ekonomski Forum)

  • Zemlje niskog ličnog dohotka se suočavaju sa okolnostima koje su veoma drugačije od onih u zemljama visokog ličnog dohotka.
  • U zemljama u razvoju odrasli i stari generalno imaju više kontakata sa decom u odnosu na države sa razvijenom privredom.
  • Nova studija predviđa da bi odlaganje otvaranja škola moglo da sačuva živote.

Prema podacima koje je objavio UNESKO, preko 100 zemalja trenutno sprovodi politiku zatvaranja škola usled KOVID-19, što čini 60% svetskog broja đaka.

Zemlje niskog ličnog dohotka imaju drugačije okolnosti u odnosu na bogatije zemlje – u većem  procentu domaćinstava deca žive sa starima. Teže je i testirati ljude na KOVID-19, kao i održati socijalno distanciranje u školskom okruženju. Takođe je i veći je pritisak da se odrasli vrate na posao kako bi se izbegli glad i siromaštvo.

U zemljama u razvoju ponovno otvaranje škola značajno povećava rizik širenja virusa

Iako deca retko umiru od kovida, ona ga mogu preneti odraslima. Prema podacima UN-a, u 67 od 100 zemalja (uključujući i bogate zemlje) većina starih živi u proširenim porodicama sa mlađim članovima.

U zemljama u razvoju odrasli i stari imaju više kontakta sa decom nego u razvijenim društvima zbog manje životnog prostora i većeg broja članova po domaćinstvu. Treba imati na umu i da čuvena studija Imperijal koledža kao i studija u Španiji govore da je broj zaražene dece u odnosu na odrasle samo za 1/3 manji.

Grafikon ispod pokazuje udeo populacije obolele od KOVIDa u četiri moguća scenarija.

Slika: The National Bureau of Economic Research

Plava isprekidana linija pokazuje efekte otvaranja škola odmah – došlo bi do velikog porasta infekcije. Drugi scenariji pokazuju kada bi se škole otvorile u januaru 2021. godine – krivulje bi tada bile mnogo niže.

Profesor Dejvid Lagakos sa Univerziteta u Bostonu i Emili Jem iz Centra za međunarodni razvoj tvrde da je najefikasnija politika (ilustrovana ljubičastom isprekidanom linijom) da se kontrolišu stope zaražavanja i u isto vreme da se izbegne totalno zatvaranje u kuće tako što će se otvaranje škola pomeriti za januar 2021, pri tome štiteći stare.

Dole ilustrovani crtež pokazuje Lagakosovo i Jemino predviđanje koliko bi bilo smrtnih slučajeva zasnovano na dosadašnjim studijama prema starosnim grupama:

– Crveni deo su stari preko 60 godina,
– narandžasti su odrasli od 20-59 godina,
– a ljubičasti deca od 0 do 19 godina starosti.

Lagakos i Jem predviđaju manje od 0,1% smrtnih ishoda kod dece (0-19 godina). Ipak, otvaranje škola povećava smrtne ishode kod starih i odraslih osoba. Ako bi se samo zatvorile škole, sačuvalo bi se 175.000 života u odnosu na opciju da se ne preduzmu nikakve mere. Druge dodatne mere bi samo poboljšale ovu situaciju, kao što je zaštita starih osoba od negativnog uticaja ostatka društva. Potpuno zatvaranje (zvaničnog sektora) bi spasilo većinu ovih života, ali bi dovelo do velikih dodatnih smanjenja bruto društvenog proizvoda, što bi umanjilo sredstva za život u osetljivim domaćinstvima.

Ako bi se zatvorile škole i štitili stari od ostatka društva, njihov model predviđa da bi nešto manje od pola ove populacije bilo zaraženo na početku 2021. godine.

Šta sa troškovima neotvaranja škola?

Cilj da se škole otvore tek u januaru 2021. je spasavanje desetina hiljada života. Ipak, treba izvagati negativne uticaje toga što deca ne idu predugo u školu. Zaključci studije o izbijanju ebole u Sijera Leoneu pokazuju porast vanbračnih trudnoća i pad upisa u školu među mladim ženama iz seoskih sredina nakon krize. S druge strane, neke porodice nisu mogle da priušte da pošalju svoju decu natrag u školu nakon što su izgubile sredstva za život, što pokazuje da postoji važna veza između čuvanja sredstava za život i pristupa obrazovanju. Dodatni povodi za brigu su i gubici u učenju, obroci koje siromašna deca neće imati u školi u toku dana, izostanak brige o deci zaposlenih roditelja i ograničena sredstva za onlajn učenje.

Iako se studija Lagakosa i Jem ne bavi svim problemima u vezi sa ponovnim otvaranjem škola za vreme pandemije, oni tvrde da vlade treba da uzmu u obzir dokaze o prenosu virusa unutar domaćinstva pri odlučivanju kada će se škole ponovo otvoriti.

Priredila: Maria Milojković

Izvor: weforum.org