Bez dogovora Vlade i prosvetara – nema jednake povišice za sve koji rade u školama

I ova školska godina počela je uz upozorenje prosvetnih radnika da im mesečna zarada ne omogućava dostojanstven život, niti pristojne uslove za rad – plate su im, tvrde, ispod proseka u Republici. To je bila tema današnjih razgovora premijera i predstavnika sindikata, koji su tražili i da se zajedno radi na strateškom dokumentu koji bi „resetovao“ obrazovni sistem. Prosvetnim radnicima se iz godine u godinu dodaju nove obaveze – državi je skupo da zapošljava psihologe, pedagoge, defektologe i socijalne radnike – zbog čega je nastavnog kadra sve manje. Glavni problem u školi – nasilje – ne jenjava ni posle maja 2023. godine.

Zarada koja omogućava pristojan život i sprečava beg iz prosvete, bila je glavna tema susreta premijera Miloša Vučevića i predstavnika resornih sindikata koji su svesni da su finansije tek jedan u nizu problema.

Vučević je nakon sastanka izjavio da će od 1. januara plate nastavnog osoblja biti povećane 12 odsto, dok će plate nenastavnog osoblja biti veće za osam odsto, kao i ostalim zaposlenima u javnom sektoru, a dogovoren i nastavak pregovora, saopštio je njegov kabinet.

Povećanje plata nastavnog osoblja će, kako je naveo premijer, u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru biti veće 50 odsto, što će, prema njegovim rečima, doprineti da početna plata u prosveti iznosi 94 odsto prosečne zarade u Srbiji.

Dodao je da će Vlada Srbije u budućem periodu težiti izjednačavanju početne plate u prosveti sa prosečnom zaradom u zemlji, što je jedan od zahteva sindikata prosvete.

Vučević je naveo i da je ispunjen najveći broj zahteva sindikata prosvete, koji su definisani Protokolom koji je potpisan prošle godine.

Na sastanku je dogovoreno da Vlada Srbije i sindikati prosvete zajednički rade na donošenju strateškog dokumenta o unapređenju stanja u oblasti prosvete.

“Tražimo izradu strategije koja treba da dovede do toga da deca, pored svojih prava, znaju i svoje obaveze. Želimo da vratimo dostojanstvo i autoritet prosvetnom radniku, da vratimo mir u učionicu kako bi ona bila mesto gde će se sticati znanje. To mi pamtimo iz detinjstva, mi smo našim nastavnicima ustajali kada su ulazili u učionicu, da bi sada došlo do toga da profesija koja je nekada bila najuglednija, više to nije“, kaže za Insajder Dobrivoje Marjanović, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije (USPRS) i najavljuje da će se izrada strategije tražiti i na Radnoj grupi za osnovno i srednje obrazovanje.

Ističe da je država shvatila da je i u okviru postojeće zakonske regulative mogla da nađe resurse gde bi napad učenika na nastavnika, konkretno onaj u Bačkoj Palanci, tretirala kao napad na zaposlenog u javnoj ustanovi.

„Taj dečko je, koliko znam, i dalje u zatvoru. I tada, kada se to desilo, bilo je resursa, ali nije bilo volje“, smatra predsednik USPRS-a.

Marjanović kaže da je većina roditelja, i pre masovnih ubistava u maju prošle godine, bila svesna situacije – da nasilju koje se manifestuje u školi nije izvor u školi, već da se prenosi sa ulice, društvenih mreža i svega onoga što je, na žalost, model ponašanja u Srbiji.

„Onog trenutka kada dete uradi nešto u školi i kada to saznamo, izmena zakonske regulative i softverska rešenja omogućavaju da saznamo dokle se stiglo u tom slučaju. Dok softver nije proradio, mi smo kao škole takve slučajeve prijavljivali policiji, ali se to onda stavljalo sa strane. Softver koji sada broji sve te slučajeve dostupan je školama, dostupan je roditeljima za prijavu nasilja, bez obzira da li je reč o vršnjačkom ili nekom drugom nasilju“, kaže Dobrivoje Marjanović.

(Ne)primenjene mere posle dva masovna ubistva

Posle masakra u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“, kada je maloletnik ubio devetoro đaka i čuvara Škole i, dan kasnije, masovnog ubistva u selima kod Mladenovca, kada je 21-ogodišnjak ubio osmoro mladih, država je – uz konstataciju da sistem nije zakazao – uvela 10 mera koje se mahom tiču oružja i, posebno, ograničavanja njegove dostupnosti maloletnicima.

Mere koje se tiču oružja su primenjene, ali ne i neke druge; ne kažnjavaju se mediji koji emituju program u kojem ima nasilja, niti su uvedeni obavezni šestomesečni testovi za narkotike u srednjim školama.

Zabrana pristupu darknetu i sajtovima koji sadrže savete o ubistvu i nabavci oružja i narkotika – ostala je mera na papiru,.

Nije izmenjen ni Krivični zakonik kako bi se, kako je maja 2023. rekao predsednik Republike, „zbog zrelosti koja nastupa ranije, granica za krivičnu odgovornost spustila sa 14 na 12 godina.“

Ceo tekst: Insajder