Danas je školska slava i dan kada je ovaj svet napustio najveći srpski prosvetitelj

Danas je 27. januar, dan kada slavimo školsku slavu, Svetog Savu. Ove godine, manje slavimo, više obeležavamo, ali to nije razlog da se bar ne prisetimo barem malog dela onog što je prvi srpski arhiepiskop i prosvetitelj Rastko Nemanjić uradio za srpski narod.

Sveti Sava bio je srpski princ, monah, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop autokefalne Srpske pravoslavne crkve. Bio je najmlađi sin Stefana Nemanje, začetnika loze Nemanjića, najuspešnije srpske vladarske porodice koja je puna dva veka vladala Srbijom. Njegova braća, Stefan Prvovenčani i Vukan, imali su česte razmirice koje je upravo Rastko rešavao mireći ih.

Kao mladić dobio je od oca na upravu Zahumlje, ali ni pune dve godine kasnije, odlučuje da ne želi da bude vladar i odlazi na Svetu goru gde se zamonašuje u ruskom manastiru Svetog Pantelejmona. Tamo dobija duhovno ime Sava, a sedam godina kasnije sa ocem Stefanom Nemanjom podiže prvi i jedini srpski manastir na Svetoj gori – Hilandar.

Sava je ostavio više pisanih dela i bio jedan od značajnijih pisaca i pravnika srednjeg veka. Njegova najznačajnija pisana dela su Žitije Svetog Simeona, Hilandarski tipik i Studenički tipik, kao i Zakonopravilo.

“Sava je mnogo putovao po narodu, poučavao ga je uvek i svakom prilikom u svim pravcima i nadzirao je rad sveštenika u crkvi i u narodu. Uticaj njegov i rad u to doba upućen je bio u raznim pravcima, i van crkve i verskih stvari. On je bio u velikom stilu narodni učitelj i prosvetitelj. On se u to doba bavio i književnošću, izradio je tipik za manastir Studenicu, gde je u uvodu napisao kratko žitije svoga oca, opisao naravno u prvom redu njegova bogougodna dela, osobito poslednje godine njegovog života i njegovu smrt.” – Stanojević, Stanoje (2008) „Sveti Sava”

Stekao je velike zasluge za razvoj školstva i prosvete kod Srba u srednjem veku. U Srbiji i Republici Srpskoj se dan njegove smrti (27. januar po novom kalendaru) obeležava kao školska slava.

Savin kult u narodu bio je jak. Istorijski izvori kažu da je 1594. turski zapovednik Sinan-paša naredio da se spale mošti Svetog Save na Vračaru. Na mestu gde se misli da je bila dignuta lomača da uništi poslednje ostatke Svetog Save sazidan je Hram Svetog Save, najveća pravoslavna bogomolja kod Srba.