Osmaci bi do male mature najviše trebalo da rade matematiku, pokazuju prvi rezultati probnog završnog ispita za upis u srednju školu i gimnaziju.
Učenici osmog razreda osnovne škole, kojih je u Srbiji 71.661, u petak su rešavali probni završni test iz matematike, a u subotu kombinovni i test iz srpskog. Ovi testovi većinom su pregledani, a podaci se sumiraju kako bi se potom i analizirali.
Direktor OŠ „Gornja Varoš“ u Zemunu Ilija Mirović kaže da nastavnici procenjuju da je probni test bio lakši nego prošle godine, ali da su ga i pored toga đaci uradili gore nego lane.
– Najbolje je urađen srpski, na kojem su đaci u proseku imali oko 11 poena, ali prošle godine su imali 14. Iz kombinovanog su imali oko 10, dok im je matematika bila najteža, sada su imali oko devet poena, a prošle godine oko 11 – priča Mirović.
Kao neke od razloga za rezultate slabije od prošlogodišnjih on navodi to da je ova generacija generalno slabija od prethodne, kao i to da đaci verovatno nisu dovoljno motivisani za spremanje probnog testa.
– Bilo je situacija da su đaci sa nižim ocenama bolje uradili, što pokazuje da su oni ranije počeli sa pripremom i ozbiljnije je shvatili – kaže Mirović.
U OŠ „Ratko Mitrović“ na Novom Beogradu podaci se još uvek unose, priča direktorka Svetlana Radoičić.
– Iz neformalnih razgovora sa kolegama iz drugih škola, primećujemo da su naši đaci solidno uradili probni test. Oni su iz matematike u proseku imali više od 13 poena, iz srpskog više od 14, dok za kombinovani i dalje sumiramo rezultate. Za sada smo primetili da im je iz kombinovanog testa najteže bilo peto pitanje iz biologije, koje je malo bilo i mozgalica – priča ona.
U pomenutom zadatku od njih se tražilo da na Venovom dijagramu rasporede brojeve koji predstavljaju date karakteristike ćelije.
Prema rečima Predraga Terzića, nastavnika matematike u OŠ „Jovan Miodragović“ i predsednika Društva matematičara Beograda, testovi će se sledeće nedelje dati deci na uvid i sa njima analizirati kako bi se videlo na čemu treba više raditi.
– Đaci su matematiku nešto lošije uradili, vidi se da nisu ponavljali gradivo iz šestog i sedmog razreda. Nisu se proslavili ni u 17. zadatku, gde je trebalo da reše računski izraz sa više elemenata – priča on i dodaje da je kombinovani test bolje urađen od matematike.
Većina đaka sa kojima je „Blic“ razgovarao neposredno nakon probnog testa iz matematike istakla je da su zadaci bili teški, pre svega zbog velikog broja onih koja se tiču geometrije.
Većina đaka misli da su zadaci iz matematike bili teški, ali nastavnici smatraju da je test bio „taman kako treba“
– Smatram da je test bio taman kako treba, đaci nemaju objektivnog razloga da se žale – ocenjuje Terzić.
Pomoćnica ministra prosvete za predškolsko i osnovno obrazovanje i vaspitanje Vesna Nedeljković obišla je u subotu osmake koji su polagali probni kombinovani i test iz srpskog jezika u OŠ „Pavle Savić“ u Mirijevu i istakla značaj ovog testiranja.
– I za nastavnike je veoma dobro jer je dobar pokazatelj šta treba da rade sa decom. Ovo testiranje treba shvatiti kao krajnje podsticajno i za decu i nastavnike. Nikako kao vrstu provere – navela je ona tada i ukazala da ovo testiranje proverava postignuća i daje dobre smernice za završni ispit.
Završni ispit za osmake počeće 18. juna testom iz srpskog, a sutradan, đaci će rešavati zadatke iz matematike, dok će 20. juna u okviru kombinovanog testa imati pitanja iz hemije, fizike, biologije, geografije i istorije. Sva tri ispita počinju u devet sati.
Promenjen odnos bodova
Za razliku od prethodne tri generacije osmaka, koje su na završnom testu mogle da imaju maksimum 30 poena, a na osnovu opšteg uspeha maksimum 70, mali maturanti sada bi trebalo da se bolje pripreme za završni test, jer će se njemu pridavati veći značaj. Testovi iz srpskog i matematike nose po 13 poena, kombinovani 14, a na osnovu opšteg uspeha mogu ostvariti najviše 60 poena.
Izvor: Blic
Pa naravno .U pojedinim školama nestručni nastavnici predaju matematiku, a grade imidž u školama kao superiorni.Šta vredi što učitelji gde god mogu, uglavnom postave najjače temelje kada je nadogradnja šuplja i slaba?Tako je i na kući.Dobar temelj izdrži dugo,ma kakva da je nadogradnja ili krov.Lični interesi su odavno nadjačali opšte.Stvarnost će tek izaći na videlo.Mora.
Sta da spremaju iz matematike kada se to isto sve vreme kroz zadatke radi i u VIII razredu.
Zasto ne iskazujemo istinu, a to je, MNOGO se poklanjaju ocene i tome je doprinela i inkluzija, a posebno ona skrivena, jer se za tzv. prilagodjen program ne evidentira i TI kao nastavnik obaras kritrijum za dve ili tri ocene (imas pritisak od direktora i strucne-PEPSI sluzbe).
Od Gase i Tinde smo survli obrzovanje. Mislim da je to bila i namera nasih prijatelja sa ZAPADA.
Ucenici imaju takva prava (zasticeni su kao beli medvedi od UN) da sada, samo stari nastavnici matematike drze nastavu da bi nakupili jos malo godina do penzije, i NESPOSOBNI MLADI NASTAVNICI MATEMATIKE. Sposobni mladi nastavnici matematike bave se programiranjem za TRI i vise puta vecu platu. Niko ne zeli da bude nastavnik MATRETIRAN da od nemirnih i bahatih ucenika i da dozivljava stres i da nista nesme da preduzme da bi zastitio svoje dostojsnstvo.
U seoskim sredinama imate skole gde vise razredi pohadjaju po 5 ucenika u odeljenju pa se ucenici osmelili jer su shvstili da su NEOPHODNI da odeljenje opstane.
Sto je najgore, BICE JOS GORE ako drzava ne shvati da mora da ukine ovolike privilegije ucenicima.
Vratite stare zakone gde bi se znalo ko je ko u skoli – obrazovanju. I kada se krstimo, polazi se OD OCA I SINA …. , a ne obrnuto OD SINA I OCA …… . To mora biti moto kada se prve zakoni.
Nije lose imati programiranje od V razreda, ali ko ce to predavati. Oni koji znaju idu u privredu a oni koji neznaju da pogresno uce ucenike?
Ne moze programiranje da predaju ucitelji, ekonomisti,…. a pogotovo oni koji imaju preko 50 godina zivota. To se toliko izmenilo da ovi sa vecim brojem godina (u 87%) to nisu savladali niti ucili.
Lepo je rekao predsednik Drustava matematicara Srbije, dr Andric Vojislav, dobri programeri (srednjeg nivoa znanja) rade u firmama za minimum 1000 evra, a u skoli jedva da doguraju, kao pocetnik, do 40 000 dinara.
Sve je ovo lako resivo ako ili da shvatimo sta je sta i uozbiljimo obrazovanje i napravimo NOVE OZBILJNE zakone obrazovanja i skolstva ili da UKINEMO SKOLE ili jos lakse UKINITE MATEMATIKU U SKOLAMA jer je ona TESKA za ucenike, trebaju da razmisljaju, a to je nasilje nad ucenicima kako kazuju Zakoni o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja.
Bravo Ljubiša.
Sve ste jasno predstavili samo što to nikoga iz vladajućih struktura ne zanima,oni drugačije vide stvarnost.
Svaka Vam čast!
Tako je samo to nikoga ne interesuje