Lektori objašnjavaju zašto je upitno “jel” zamenilo “jer”

Ovih dana sve češće se objavljuju top-liste pravopisnih, gramatičkih, leksičkih grešaka. Organizuju su diskusije o toj temi, a jedan lingvista je zaključio da više ne treba primenjivati maksimu “piši kao što govoriš” već “piši kao što treba”.

“Odmaramo”, sigurno su vam govorili tokom prazničnih dana. A, šta odmaraju – dušu, glavu, telo? Zaboravili su na povratni glagol, inače bi tačno izrazili šta žele. Krenu li da objašnjavaju šta treba da rade upadaju u jednu od najvećih jezičkih zamki, promenu glagola “treba” po licima.

“Imamo vrlo često greške kao što su ‘ja bi da radim’ odnosno trebalo bi reći ‘ja bih da radim’. ‘Mi bi došli kod vas na kafu’, a treba da kažu ‘mi bismo došli'”, kaže dr Marina Nikolić sa Instituta za srpski jezik SANU.

Postoji mnogo razloga zbog kojih grešimo u govoru, a nekih nismo ni svesni. Recimo zašto je upitno “jel” bukvalno proteralo uzročni veznik “jer”.

“To je iz razloga lakoće izgovora, zato se dešava zbog palatalnih suglasnika, ova greška.  Interesantna vrsta grešaka, koja nije očigledna u prvom planu, ali koristi se kao vrlo važno pragmatično sredstvo, za uveravanje – kada političari kažu ‘Srbija će da radi’, to ima mnogo veću težinu nego kada kažu – ‘Srbija će raditi'”, rekla je dr Marina Nikolić sa Instituta za srpski jezik SANU.

Prst krivice često se upire u medije i odsustvo lektora. Koliko su potrebni, najbolje govore njihova iskustva.

“Muka sa brojevima, to mi strahovito smeta, ne mogu da razumem da neko ne zna da je – dva su došla, dvadeset dva su došla, dvadeset dva miliona dvesta dvadeset dva su došla. Ne, kako odete od dva, dvadeset dva je došlo”, rekla je Jelena Dubajić Pantić, lektorka u RTS-u.

Razlog grešaka je i uticaj stranih jezika, birokratskog rečnika. Beležimo i pravu jezičku epidemiju predloga “za”.

Dr Marina Nikolić odgovara na pitanje kako vidi rešenje.

“Više učenja u osnovnoj školi jezičke kulture, manje gramatičkih sadržaja, više praktičnog sadržaja kako bismo se vešto snalazili u sopstvenom jeziku i da se osećamo sigurno u sopstvenom jeziku”, kaže Nikolićeva.

Izvor: RTS