Racionalizacija mreže škola

15 jula, 2016

Grad zasad razmatra mogućnost gašenja dveju osnovnih škola – “Đuro Strugar” i “Stari grad”. U “Strugar” treba da uđe Politehnička akademija
Na dnevnom redu Skupštine grada na sednici u ponedeljak neće biti racionalizacija mreže škola, potvrđeno je u gradskoj upravi, kako se spekulisalo u nekim medijima. Međutim, nezvanično saznajemo, nadležni u gradu, zasad, razmišljaju o gašenju dveju osnovnih škola s malo učenika, kako bi se u prostor koje one koriste smestile srednje škole koje ili nemaju svoju zgradu ili su učionice postale “pretesne”, ali se odbornici neće baviti ovim problemom.
Na “listi” su osnovne škole “Đuro Strugar” i “Stari grad”. U zgradu OŠ “Đuro Strugar” trebalo bi da se useli Politehnička akademija, koja već koristi prostor u ovoj školi, dok bi se osnovci preselili u obližnju OŠ “Ratko Mitrović”. Sportskoj gimnaziji 1. septembra ističe ugovor sa Vojnom gimnazijom tako da će, ako se ne nađe neki prostor, početak školske godine mladi sportisti dočekati na ulici. Kao moguća nova adresa pominje se OŠ “Stari grad”, čiji bi đaci postali učenici OŠ “Skadarlija”.
– Trudimo se da rešimo problem većeg broja učenika, kao što je oko 800 đaka Politehničke akademije, koja je jedna od najboljih srednjih škola, i oko 900 učenika Sportske gimnazije, koji su vrhunski sportisti, a nemaju svoju zgradu – ističe naš izvor. – OŠ “Đuro Strugar” ima oko 4.500 kvadrata i nešto više od 300 učenika, dok OŠ “Stari grad” pohađa oko 180 osnovaca, a zgrada ima 4.700 kvadrata.
PROTEST PROTIV ZATVARANJA
Roditelji i đaci Osnovne škole “Đuro Strugar”, uz podršku komšija i roditelja dece iz drugih škola, sinoć su održali protest zbog najave da će ova ustanova na jesen biti zatvorena. Nekoliko stotina ljudi okupilo se ispred škole, a deca su držala transparente sa natpisima “Spasimo Đuru”, “Ne damo školu” i “Ostavite nas na miru”.
– Ovo je protest roditelja osnovaca i stanara bloka 37 – priča Aleksandar Bojić, čija deca pohađaju ovu školu. – Nastavnici, roditelji i deca šokirani su ovom najavom. Organizovali smo ovaj protest zbog neformalnog usmenog saznanja da će škola biti zatvorena.
U izuzetno lošim uslovima se školuju i učenici Muzičke škole “Stanislav Binički”. Iako je već trebalo da se iz neuslovnih baraka u Novom Beogradu presele u OŠ “Ratko Mitrović”, sve je ostalo samo mrtvo slovo na papiru, pošto su se pobunili roditelji. Ukoliko nadležni daju “zeleno svetlo” za racionalizaciju, mladi umetnici trebalo bi konačno da dobiju normalne učionice u zgradi Politehničke akademije.
Održavanje škola velike površine sa malo đaka je izuzetno skupo, a izdvajanje novca za plaćanje komunalnih usluga i materijalnih troškova predstavlja veliki izdatak za gradsku kasu.
JASNA ZAKONSKA PROCEDURA
Konačnu odluku o gašenju neke osnovne škole donosi Ministarstvo prosvete. Procedura za odlučivanje je sledeća: Sekretarijat za obrazovanje upućuje predlog Skupštini grada, a ako on bude prihvaćen, prosleđuje se Ministarstvu prosvete, koji treba da stavi paraf.
Iako u glavnom gradu postoje 34 osnovne škole koje imaju manje od 400 učenika, što je zakonski minimum da bi obrazovna ustanova tog tipa mogla da postoji, gradski odbornici se neće baviti ovom temom.
 
Izvor: Novosti

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *


3 komentara na "Racionalizacija mreže škola

  1. Profesor kaže:

    Hteli mi da priznamo, svidelo nam se ili ne, ali mreža škola mora hitno da se uradi. Po analzi MPNTR nekada smo imalo 40% učenika u seoskim i 60% u gradskim. Sada u seoskim nemamo možda ni 10%, tako da mora da se napravi neophodna mreža postojanja škola. U Srbiji postoje škole koje imaju i po 50 učenika od I do VIII razreda a imaju 100% direktora. Da li je to normalno?

    1. Dosta je bilo kaže:

      Slažem se sa problemom i potrebom koju ste naveli, koji su znamo i mnogo veći, opštiji. Međutim, mnogo je sličnih nerešenih polja (pravosuđe, socijalna oblast) u zemlji koje takođe zahtevaju odgovoran pristup, dugoročno planiranje a u svemu se podrazumeva visok stepen savesnosti i želja za društveno korisnim postupcima bez čijeg rešenja, (ili bar iskrenog rada na njima) “sređivanje” obrazovanja krupnim rezovima (čiji sam ja pobornik) nema smisla.
      Potpuno sam siguran da oni koji trenutno odlučuju po pitanjima koja nas tište, nisu ni sposobni, ni voljni da donose odluke u interesu društva, već će se sva “korist” stvorena eventualnom (p)reorganizacijom sistema naći u dosadašnjoj rupi bez dna.

  2. LJ kaže:

    Bolje racionalizacija mereze nego da nam podignu normu. Ako podignu normu onda ce narednih 200 godina tako ostati, ako naprave racionalizaciju mreze ona ce se to vratiti ako predjemo na jednosmenski rad.

Budite u toku

Unesite vašu imejl adresu

Pratite nas

Pratite nas na društvenim mrežama