Roditelji MILENIJALCI su u nečemu ipak bolji. Devet stvari koje pametnije rade od svojih roditelja

Foto: Canva

Roditelji milenijalci ne uzimaju roditeljstvo zdravo za gotovo i spremni su da mnogo uče. Oni koji imaju kritički odnos prema informacijama zapravo su vrlo uspešni na tom putu podizanja emocionalno zdrave dece. Kao generacija poznata po svojoj prilagodljivosti (i poslednja koja pamti svet pre interneta i taj način života) milenijalci pronalaze nove, zdravije načine da neguju i podrže svoju decu, odbacujući one elemente tradicionalnog vaspitanja koji dokazano nisu doneli ništa dobro.

Evo osam stvari u kojima su bolji od svojih roditelja. Naravno, ne svi, ali navijamo da takvih bude sve više.

Fokus stavljaju na emocionalnu inteligenciju

Roditelji milenijalci vrlo svesno i posvećeno svoju decu uče o emocijama, stavljajući njihovo emocionalno zdravlje i osećanja ispred onoga „što će svet da kaže“. Koriste tehnike poput pozitivnog podsticaja i pozitivnih afirmacija kako bi podstakli bolju komunikaciju s decom i pomogli im da izrastu u snažne, ali empatične ljude.

Tehnološki su pismeni i snalažljivi

Roditelji milenijalci prednosti tehnologije koriste za svoju i dobrobit svoje dece. Na mreži pretražuju savete, izvore edukacije i onlajn zajednice gde se mogu bolje informisati o tome kako da pravilo postupe u različitim situacijama. Uz malo funkcionalne pismenosti, oni mogu i da dobro prepoznaju i razlikuju pouzdane izvore informacija od onih koji to nisu.

Trude se da budu proaktivni i informisani u traženju rešenja koja će pomoći da se njihovo dete zdravo i pravilno razvija. Ukratko, ni saveti od starijih, baš kao ni oni sa intereneta, ne bi trebalo da budu uzeti zdravo za gotovo. Roditelji milenijalci to znaju.

Inkluzivni su i otvorenog uma

Sve više roditelja milenijalaca prihvata različitost i uče decu da poštuju međusobne razlike. Mnogo više putuju od svojih roditelja izlažući tako decu različitim kulturama, jezicima, prikazujući im drugačije perspektive i ohrabrujući ih da rastu otvorenog uma, spremni da razumeju i prihvate i one koji nisu isti kao oni.

Fokus na ravnoteži poslovnog i privatnog života

Da je kvalitetno vreme provedeno u igri i razgovoru s decom od velikog značaja, današnji roditelji znaju vrlo dobro. Zato mnogi ulažu veliki trud da pronađu ravnotežu između poslovnih i porodičnih obaveza, pa čak i da započnu privatne poslove, sve kako bi svojim vremenom raspolagali slobodnije i više mogli da se posvete deci.

Svest o važnosti zdrave ishrane i zdravog života

Iako se ne može osporiti da deca danas nemaju, uopšteno, dovoljno zdrave životne navike, razlog tome svakako jeste i mnogo veća dostupnost hrane i pića koje za njih nije dobro. Roditelji su, ipak, svesniji štetnosti preteranog unosa šećera, ranog davanja deci (čak bebama) zaslađenih sokova i hrane, kao i negativnog uticaja različitih grickalica na dečje zdravlje. Ovo, možda, nije mesto na kom su se najbolje pokazali, ali u odnosu na period kada smo mi odrastali, izazova je takođe mnogo više.

Sve više roditelja je ekološki osvešćeno

Naši roditelji o reciklaži, štednji vode ili čuvanju prirode nisu mnogo znali. Milenijalci (svakako više od svojih roditelja) se trude da budu informisani o ovoj temi i tome uče i svoju decu, usađujući im svest o značaju brige o planeti – jedinom domu koji imamo.

Vrednuju iskustva više nego materijalno bogatstvo

Većina milenijalaca, dece bumera, kao mali nisu mnogo putovali. U našem društvu smatralo se da je novac potrošen na putovanje – bačen novac jer iza toga ništa opipljivo nije ostalo. To je zato što nisu razumeli vrednost iskustava koja zauvek ostaju u deci. Današnji roditelji o tome imaju mnogo više svesti, pa tako češće s decom organizuju zajedničke šetnje, kreativne radionice, porodične izlete i tako dalje, znajući da su ove uspomene najvrednije što će iz detinjstva poneti.

Ohrabruju samostalnost i kritičko razmišljanje

Petogodišnjak pre 40 godina nije imao pravo da donese gotovo nikakvu odluku. Petogodišnjak danas može da odluči da li će da kupi crvene ili plave patike i hoće li u školu obući duks ili džemper. To je stepenik više ka razvoju samopouzdanja i samostalnosti. Takođe, roditelji milenijalci su daleko manje sujetni kada je reč o roditeljstvu te im je sasvim u redu da od deteta dobiju i poneko „ne“, sve dok ono nije praćeno nepoštovanjem. Učeći decu da preispituju autoritet, roditelji milenijalci uče ih da razmišljaju kritički.

Mnogo ravnopravnije dele kućne poslove i vreme sa detetom

Roditelji milenijalci prvi su koji su potpuno promenili koncept roditeljstva u kom je majka bila jedina zadužena za odgoj dece. Danas su i očevi tu da promene pelenu, skuvaju ručak i odvedu na sistematski pregled. Takođe, videti oca da usisava nije nikakvo čudo kao što bi to možda bilo pre 30 godina.

Naravno da uz vrline dolaze i mane, te da roditelje milenijalce imamo razloga i da kritikujemo (a koga nemamo?), ali to nije bila tema ovog teksta. Neki drugi put, možda.