Šarčević da napuni prosvetnu kasu

Prosvetna javnost različito je reagovala na vest da će srpsku prosvetu i nauku naredne četiri godine voditi Mladen Šarčević – dok jedni pozitivno ocenjuju njegovo dugogodišnje iskustvo u preduniverzitetskom obrazovanju, drugi ga u startu diskvalifikuju jer dolazi iz privatnog sistema.
Sagovornici Danasa se slažu da će mu kao nestranačkoj ličnosti biti teško da ubedi premijera i vladu da se poveća izdvajanje za obrazovanje i nauku, što treba da bude prioritet u radu budućeg ministra.
– Prvo što očekujem od novog ministra je da se, u skladu sa Strategijom razvoja obrazovanja Srbije, u budžetu za 2017. izbori za povećanje izdvajanja za prosvetu i nauku u iznosu od najmanje 0,5 odsto BDP-a, i da tako radi sve četiri godine mandata, kako bi sa sadašnjih tri odsto stigli na nekih 5,5 do šest odsto BDP-a, što je prosek u zemljama Zapadne Evrope. Zato one i imaju takav standard i kvalitet u prosveti, dok naši nastavnici o uslovima rada kao što su u “Ruđeru Boškoviću”, gde je Šarčević generalni menadžer, mogu samo da sanjaju. Ako to uradi, sve ostalo će biti lakše – kaže za Danas Aleksandar Lipkovski, predsednik Nacionalnog prosvetnog saveta.
Vigor Majić, direktor Istraživačke stanice Petnica, smatra da je iz ugla školstva pohvalno što je na mestu ministra prosvete osoba sa više nego dobrim iskustvom iz struke. Majić podseća da je novi ministar aktivno učestvovao u tri važna segmenta obrazovnog rada – bio je nastavnik, direktor škole i osnivao je i formirao nove škole. Iskustva mu, kaže, ne nedostaje i sa te strane “zaslužuje razumevanje i podršku prosvetne javnosti koja će, van svake sumnje, imati zamerke što ministar dolazi iz privatnog sektora”. Majić smatra da će to “podgrevati sindikalne paranoje da mu je zadatak da aktivno proširuje prostor za razmah privatnih inicijativa u obrazovanju”, što on lično vidi samo kao kvalitet i jedinu nadu da se popravi kvalitet domaćeg školstva.
– S druge strane, možemo očekivati da će naučna zajednica imati velike rezerve jer ministar nije profesionalni naučnik, zaposlen u državnom institutu ili fakultetu, što je mnogo puta viđeno. Puk je teško zadovoljiti, naročito kod nas kada se, poštujući dominantnu plemensku kulturu, više gleda čiji je ministar, odakle je, ko mu je familija i iz kojih krajeva potiče, koja mu je boja očiju i kako mu izgleda bračni drug, no šta stvarno zna, ume i razume i kakve ideje i programe nudi. Novom ministru želim puno sreće i energije, naročito u prvom izazovu gde će se pokazati sva prednost ili slabost njegovog nestranačkog statusa, a to je da formira kvalitetan tim saradnika i pomoćnika i osigura snažnu, iskrenu i doslednu podršku premijera i ministra finansija – poručuje Majić.
U izbor kvalitetnih saradnika koji će voditi resore visokog obrazovanja i nauke uzdaju se i u Nacionalnom savetu za visoko obrazovanje. Generalni sekretar tog tela Miodrag Popović smatra da se Šarčević neće mnogo upuštati u promene u tim resorima, s obzirom na njegovo iskustvo u douniverzitetskom obrazovanju. Zbog toga je, kaže, važno da bar jedan državni sekretar dobro poznaje nauku i visoko obrazovanje, te da bi bilo idealno da to bude čovek koji je bio na upravljačkoj funkciji, bilo kao dekan, rektor ili prorektor. Ipak, Popović ukazuje da je ključno da novi ministar izdejstvuje više novca za nauku.
– Ako to ne uradi nauka i visoko obrazovanje će propasti, jer smo sa postojećim izdvajanjima na repu Evrope. U visokom obrazovanju neophodno je usaglašavanje sa novim evropskim tendencijama, mora se stimulisati materijalno, ali i na drugi način upis studenata u tehničko-tehnološke i prirodne nauke – kaže Popović.
Za sindikate obrazovanja dileme nema – prvi korak mora da bude rešavanje problema tehnoloških viškova, s obzirom da je 15. avgust rok kada liste moraju da budu objavljene.
Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Jasna Janković ističe za Danas da je jedan od prioriteta donošenje novog Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja “jer postojeći ne prati ni sistem, ni vreme u kojem živimo”, smanjenje broja učenika u odeljenju bar na 27, departizacija i kontrola rada direktora škola, čiju “vladavinu” karakterišu osionost i bezvlašće… Na pitanje može li Šarčević nešto da uradi s obzirom da na poziciju ministra dolazi kao nestranačka ličnost, Jankovićeva odgovara da, gledajući primer Srđana Verbića, nema izgleda da dobije podršku vlade za svoje odluke. Nada se da je saradnja sa ostalim ministrima ipak moguća, jer će prosvetu voditi čovek koji dobro poznaje prilike u obrazovanju.
Inspekcija, mreža škola…
Osim rešavanja problema tehnoloških viškova za Slobodana Brajkovića, predsednika Sindikata radnika u prosveti Srbije, u neodložne poslove spada donošenje zakona o inspekciji, nove mreže škola, kao i poboljšanje materijalnog položaja prosvetnih radnika, što je premijer Vučić već obećao.
Piše: V. Andrić
Izvor: danas.rs