Šta predviđa Strategija obrazovanja i vaspitanja do 2030. godine

Uvođenje obaveznog srednjeg obrazovanja i precizna operacionalizacija državne mature, čiji je koncept već pripremljen, među ključnim su prioritetima Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Foto: Canva

Kada je reč o osnovnim školama, potrebno je preispitati kvalitet i svrsishodnost završnog ispita za osmake, a ovo se naročito odnosi na kombinovani test. Važno je nastaviti sa optimizacijom mreže osnovnih škola, ali i srednjih škola.

Ovo su samo neke od novina predviđenih Predlogom strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja u Srbiji za period od 2021. do 2030. godine, koji je sačinilo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Javna rasprava o ovom dokumentu počela je prošlog petka, a završiće se 10. marta.

Prosvetne vlasti nameravaju i da se poveća obuhvat dece predškolskim vaspitanjem. Navodi se da je neophodno razviti i ojačati sisteme za praćenje i evaluaciju visokog obrazovanja koje treba da obuhvate i transfer tehnologija i inovacija.

– Strateško opredeljenje Vlade Srbije i Ministarstva je da obezbedi kvalitetno i pod jednakim uslovima svima dostupno obrazovanje i vaspitanje – rekao je ministar prosvete Branko Ružić.

Osim povećanja obuhvata na svim nivoima obrazovanja, u fokusu nove strategije je razvoj kompetencija i ljudskih resursa, osavremenjivanje procesa nastave i učenja, kao i uslova u kojima se odvijaju. Neki od strateških ciljeva su i povećanje postignuća učenika na završnom ispitu i smanjenje osipanja učenika.

– Ovo je spisak nemogućih želja. Sve je lepo napisano, ali nije navedeno odakle se i šta finansira. Nedostatak novca i preciznog plana bio je problem i prethodne strategije obrazovanja. Nemaš uporište u novcu, a i dalje pričaš istu priču – kaže Jasna Janković, predsednik Unije prosvetnih sindikata Srbije.

Ona se pita kako je moguće uvesti obavezno srednjoškolsko obrazovanje bez novca.

– Previđa se veći obuhvat dece u obrazovanju, a u stvarnosti imamo veće osipanje, jer sada 25 odsto učenika koji završe osnovnu školu ne upisuju srednju. Ako hoćete to da popravite, morate da imate nastavnike i srednje stručne škole, a za to je potreban novac – ističe ona.

Jasna Janković navodi i da je optimizacija mreže osnovnih škola veliki problem, jer se ustanove zatvaraju, a povećava se broj dece u odeljenju na 30 ili 35. Ona ističe da lokalne samouprave nisu Ministarstvu dostavile plan racionalizacije, jer su shvatile da će mnoge škole biti zatvorene, što bi izazvalo nesagledive posledice.

U strategiji je, međutim, navedeno da je neophodno povećanje finansijskih sredstava za obrazovanje, odnosno da smanjenje budžetskih sredstava u obrazovanju ne bi trebalo da se događa. Navedeni su i izvori novca, a to su republički i pokrajinski budžeti, lokalne samouprave, donacije na osnovu programa i projekata.

Takođe, u strategiji je kao jedna od ciljeva navedeno povećanje broja izbornih predmeta, a Aleksandar Markov, predsednik Foruma gimnazija, kaže da ne vidi način da se to realizuje, jer je i sa ovim brojem izbornih predmeta teško organizovati nastavu.

– Moguće je da će u daljoj razradi neki predmeti biti spojeni u jedan izborni program, kao što je predmet ustav i prava građana pripojen sociologiji. Možda će istorija i geografija biti jedan izborni predmet. Ne vidim kako bi drugačije mogao da se inplementira još veći broj izbornih predmeta – kaže Markov.

On, međutim, dodaje da ne bi bilo čudno da se ova ideja i ne sprovede pošto neke ideje iz prethodne strategije ili nisu sprovedene ili su pogrešno sprovedene. Kao primer on navodi veći obuhvat gimnazijalaca, a to je realizovano tako što su otvorena specijalizovana odeljenja, što, kako ocenjuje, nije dalo rezultata.

Jasna Janković kao zamerke navodi i to što se ne zna ko je radio na ovoj strategiji, dok je prethodnu potpisalo dvadesetak stručnjaka koji su odgovarali za svoje oblasti. Zamera i da je vreme za javnu raspravu kratko.

Cilj i zaštita srpskog jezika

Kao poseban cilj u predlogu strategije naveden je unapređen odnos prema srpskom jeziku i književnosti, kao osnovnim elementima nacionalnog i kulturnog identiteta i unapređivanje školovanja na srpskom jeziku u dijaspori.

– Iako negovanje jezika i književnosti, kao osnovnih elemenata nacionalnog i kulturnog identiteta, zahteva intersektorski pristup, potrebno je podržati obrazovni sistem i ustanove u okviru njega da sprovode aktivnosti usmerene na važnost poznavanja srpskog jezika i književnosti – navodi se u ovom dokumentu.

Izvor: Blic