Zašto deca ne žele da budu nastavnici

Za profesora hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu prijavio se samo jedan kandidat, za nastavnika matematike tri, fizike dva, a biologije četiri, piše Euronews Srbija.

Slična je situacija i na ostalim univerzitetima.

Na Beogradskom univerzitetu za profesora matematike i računarstva prijavilo se osam kandidata, za nastavu hemije pet, fizike četiri.

Srbija se već suočava sa nedostatkom nastavničkog kadra u školama. Nedostaje oko 700 nastavnika matematike, a deficitarni su i nastavnici informatike, fizike, hemije, stranog jezika. Sagovornici Euronews Srbija kažu da su glavni razlog male plate u prosveti, ali i degradacija nastavničke profesije i uništenje autoriteta.

Dekan Matematičkog fakulteta u Beogradu prof. Zoran Rakić kaže da je ove godine najmanje interesovanje za modul nastavnika matematike gde se prijavilo samo osam kandidata.

On je ukazao da je tendencija opadanja broja kandidata na nastavničkom smeru krenula 2015. godine kada su imali 112 prijavljenih za polaganje prijemnog.

Pojašnjava da je razlog slabog interesovanja za nastavničke fakultete – male plate i uništen autoritet nastavnika.

“Pojavio se i IT, gde su plate mnogo veće nego u prosveti. Čim mladi imaju malo talenta opredeljuju se za taj poziv. Problem sa deficitom kadrova u osnovnim i srednjim školama polako se prenosi i na fakultete. Danas se teško dobijaju saradnici u nastavi na fakultetima”, naveo je Rakić.

Skoro nijedan fakultet u Srbiji koji ima nastavničke smerove neće moći da popuni budžetska mesta. Na PMF-u u Novom Sadu za nastavnika biologije prijavilo se četiri kandidata, a primaju 40 brucoša, od toga 35 budžetskih. Za profesora fizike prijavilo se dva kandidata, a mesta ima za 25, od toga za 20 brucoša školovanje plaća država. Za profesora hemije konkurisao je jedan kandidat, a mesta ima za 20 i to 16 budžetskih, a za profesora matematike tri kandidata na 54 mesta od kojih je 50 budžetskih.

Prosvetne vlasti svesne su problema, ali konkretne korake nisu preduzeli. Još pre dve godine o tome otvoreno je pričao tadašnji ministar prosvete Mladen Šarčević koji je rešenje problema video u povećanju plate deficitanim kadrovima za 30 odsto, kao i stipendiranju studenata.

Međutim, ništa od toga nije preduzeto.