Dvojezičnost je tema koja izaziva uvek mnogo polemike. Dok jedni tvrde da deca treba prvo da savladaju maternji jezik pa tek onda da budu izloženi drugom jeziku, većina stručnjaka kaže da je dvojezičnost korisna.
Nedoumicu je imala i jedna mama, pa je poslala pitanje za našu rubriku „Pitajte logopeda“.
Pitanje
Mama sam dva dječaka blizanca koji sad imaju 3,5 godine. Živimo u inostranstvu i od malih nogu smo ih počeli učiti da govore tri jezika. Jedan od njih se super snalazi ,ali drugi ima značajan zastoj. Ovdašnji logoped nam je predložio da izbacimo jedan jezik, onaj najmanje potreban i tako smo i uradili. Primijetili smo mali napredak kad je u pitanju naš jezik za tri mjeseca koja smo proveli kući. No, on još uvijek ima problema da se izrazi na jeziku koji se govori u vrtiću. Rečenice još uvijek ni na jednom jeziku nisu razvijene, i često ga drugi ni ne razumiju kad priča. Zanima me imate li vi kakav savjet ili preporuku? Hvala unaprijed.
Zabrinuta mama
Odgovor logopeda Irene Avramović
Vaša situacija je specifična i ima dva otežavajuća faktora koji nepovoljno utiču na progovaranje. Naime, kao prvo višejezičnost može da uspori razvoj govora. Kao drugi nepovoljan faktor izdvojila bih blizanačku trudnoću.
Kad su u pitanju blizanci, kod jednog od njih se često javlja kašnjenje u progovaranju i drugim segmentima razvoja dok se drugi blizanac razvija bez ikakvih teškoća. Budući da su se kod Vašeg deteta ukrstila oba faktora, kašnjenje u progovaranju nas ne iznenađuje. Biološka predispozicija za jezičko kašnjenje je neophodna tako da su dvojezičnost i blizanačka trudnoća samo doprineli da se kašnjenje ispolji. Dvojezičnost sama po sebi nije uzročnik kašnjenja u progovaranju. Naprotiv, ona ima puno prednosti. Dvojezična deca imaju uredan komunikativni razvoj, a njihov jezički razvoj ima izvesne specifičnosti. U prvim godinama vokabular dvojezične dece može biti oskudniji od vršnjaka koji usvajaju samo jedan jezik. Ove razlike se kasnije gube.
Istakla bih da benefiti dvojezičnosti nisu samo na jezičkom planu već i na kognitivnom. Ova deca značajno lakše usvajaju svaki naredni jezik, imaju bolje memorijske sposobnosti, imaju veću fleksibilnost mišljenja…
Naš savet za Vas je da se izabere najdominantni jezik koji ćete forsirati. Važno je da se napravi jezička baza a nakon toga će se znatno lakše praviti transfer na druge jezike. Kada dete progovori na dominantnom jeziku, koji je najčešće maternji, i kada se na njemu formira jezik kao sistem, onda se vrlo lako na njega nasloni drugi jezik (jezik sredine). Upravo zato je i došlo do ovog pomaka u vreme kada ste bili u kući pričajući na maternjem jeziku. Takođe Vam preporučujemo da se posavetujete sa logopedom radi procene ostalih komunikativnih kompetencija deteta.
Malo više o dvojezičnosti potražite u ovom tekstu, a ako Vam bude potrebna pomoć, možete nam se obratiti na irena.avramovic14@gmail.com kako bismo sproveli onlajn procenu i terapiju.