Kalendar razvoja jezika i govora u vrtićkom uzrastu

Kalendar razvoja jezika i govora za uzrast od 3 do 7 godina, sa simptomima odstupanja, umnogome može pomoći u praćenju razvoja deteta.

U vrtićkom uzrastu dete postaje prava mala ‘pričalica’ koju sve zanima. To je vreme kad decu još više uključujemo u naše aktivnosti, komuniciramo puno s njima, zajedno čitamo priče i listamo slikovnice. Dobro je i poželjno podsticati ih i u razvoju vizualne percepcije, tj. uočavanju i razlikovanju različitih oblika i veličina, prepoznavanju boja, različitih odnosa među likovima i predmetima – naravno sve kroz igru i primereno uzrastu.

Bilo bi dobro da dete do pet i po godina može pravilno da izgovara sve glasove da bi potom počelo i da ih razlikuje. Reč je razvoju fonetskog sluha, od čega onda zavisi i uspešnost u savladavanju čitanja i pisanja. Naime, važno je znati da je uredan razvoj jezika i govora preduslov da bi dete s 5, a posebno 6 godina, počelo usvajati tzv. predčitalačke veštine bez kojih nije moguće savladati čitanje pa ni pisanje slova i reči.

Kad dete kasni u usvajanju jezika, roditelji prvo počnu da upoređuju govor svog deteta s govorom vršnjaka, donose zaključke, skloni su da čekaju pre nego što se obrate za stručnu pomoć, nadajući se da će dete sazrevanjem prerasti probleme. Važno je, međutim, znati da rano prepoznavanje odstupanja, rane pojačane stimulacije razvoja govora i rane intervencije sprečavaju nastanak poremećaja koji se negativno odražavaju na celokupni detetov razvoj. Stoga, o eventualnim znakovima odstupanja svakako porazgovarajte s vašim pedijatrom, odnosno logopedom.

Uzrast deteta od 3 do 4 godine

Uredan govorno-jezički razvoj

– koristi rečenicu od 3 do 4 reči
– postavlja pitanja zašto, kada, šta ako
– koristi zamenice
– povezano govori o stvarima koje su se dogodile
– priča kraće priče, komentariše događanja
– zna svoje ime, godine i pol
– odgovara na uputstva koja uključuju tri radnje, npr. ‘idi u sobu, nađi loptu i donesi je’
– s 4 godine prepoznaje osnovne boje
– prilagođava svoj govor kada razgovara s mlađima od sebe
– ‘čita’ slikovnice
– sluša priče oko 10 minuta
– uključuje se u duži dijalog
– zna da igra ulogu druge osobe u igri
– traži dopuštenje
– objašnjava kada ga sagovornik ne razume

Simptomi usporenog razvoja

– rečnik je siromašan
– ne izgovara većinu glasova
– okolina ga ne razume
– ne razume dvostruke i trostruke upute
– ne koristi govor za rešavanje problema
– nema interakcije s drugom decom

Uzrast deteta od 4 do 5 godina

Uredan jezično-govorni razvoj

– priča duge priče
– odgovara adekvatno na pitanja koliko, kako…
– pita za značenje reči
– mehanički broji do 10, s pokazivanjem do 5
– koristi rečenicu od 4 do 6 reči
– koristi sve vrste reči gramatički pravilno
– identifikuje delove koji nedostaju
– imenuje krug i trokut

Simptomi usporenog razvoja

– ima mali fond reči kojim se koristi
– rečenica je jednostavne strukture
– prisutne su česte gramatičke pogreške
– izostavlja glasove
– ne razume značenje reči
– ne poznaje boje
– ne razume i ne koristi predloge koji označavaju prostorne odnose
– dete se povlači i osamljuje, siromašna je interakcija s okolinom

Uzrast deteta od 5 do 6 godina

Uredan jezično-govorni razvoj

– izgovor svih glasova je pravilan
– koristi složene rečenice sa svim vrstama reči gramatički pravilno
– pričanje priče je po sledu događaja, isprepletena je stvarnost i mašta
– ima pojmove vremena danas, juče, sutra, ujutro, uveče
– uviđa odnose, uzroke i posledice
– prepoznaje i imenuje geometrijske oblike
– prisutan je interes za slova, knjige
– prepoznaje i imenuje brojke i slova
– zna da napiše svoje ime
– sa 5 i po godina može da izdvoji prvi glas u rečima

Simptomi usporenog razvoja

– prisutne su greške u izgovoru glasova
– prisutne su gramatičke greške
– ima teškoća u razumevanju i upotrebi pojedinih kategorija reči, kao npr. predloga (iznad, ispod, pored…), reči sa suprotnim značenjem (široko-usko, nisko-visoko)
– ne zna pesmice, priče
– ne seća se važnih događaja i ne može ih ispričati

Uzrast deteta od 6 do 7 godina

Uredan jezično-govorni razvoj

– lako koristi složene rečenične strukture
– usvaja apstraktne pojmove, npr. sreća, bogatstvo, ljubav, mržnja
– imenuje dane u nedelji
– pričanje uključuje događaje, teme, likove
– govor potpuno prilagođava socijalnim situacijama
– vodi duge razgovore
– kontroliše glasnoću, volumen
– prisutan je pojačani interes za slova, pisanje
– usvaja glasovnu svesnost/slušnu analizu i sintezu: može da izdvoji prvi i zadnji glas u rečima, da rastavi reč na glasove, spoji glasove u smislenu reč
– uspostavlja se veza slovo-glas
– poznaje slova, počinje da piše

Simptomi usporenog razvoja

– rečnik je siromašan
– rečenica je jednostavne strukture
– ne razume apstraktne pojmove
– ne razlikuje slova i brojke
– nije usvojena glasovna svesnost
– teško pamti

Kalendar razvoja jezika i govora preuzet je iz Priručnika za roditelje, vaspitače i sve koji prate razvoj dece – najčeščći poremećaji jezičko-govorne komunikacije dece predškolske dobi.