Novi jezik onlajn nastave: „Sad ću da se džoinujem mitu”

Glagoli šerovati, postovati, skajpovati, aploudovati, daunloudovati, strimovati, skrinšotovati, skrolovati – za mlade, „rođene” uz kompjuter, nisu naročita novina, ali su zato za vremešne prosvetne radnike prava glavolomka.

Foto: Canva

Kad poruke počnu da se nižu, nastavnicima treba podosta vremena da protumače o čemu je reč, a razumevanje im, kažu, dodatno otežava upotreba novokomponovanih skraćenica, poput nzm – ne znam, nmg – ne mogu, vrv – verovatno, poz/poy – pozdrav, nnc – nema na čemu, k – OK/ u redu ili omg/omb – o moj bože.

Kao što je nekada srpski bio krcat germanizmima i galicizmima, tako danas njime suvereno vlada jezik globalizacije – engleski. Kako se domaći leksičari, za razliku od, recimo, hrvatskih, nisu bavili stvaranjem inačica za pozajmljene termine, školarci se snalaze kako znaju i umeju, sve u nameri da komunikacija bude što sažetija, pa samim tim i brža. Tako su nastale konstrukcije:

„Četnuo sam vam” (odgovorio sam vam u prepisci na društvenoj mreži);

„Je l’ i sutra zumujemo?” (da li i sutra za nastavu koristimo Zoom aplikaciju);

„Sad ću da se džoinujem mitu” (sad ću se pridružiti sastanku na platformi „Google meet”);

„Ja ću da livnem” (napuštam onlajn čas);

„Admitujte ga da uđe” (upotrebite opciju admit, u značenju „prihvatiti” da bi mogao prisustvovati času, što se može uporediti sa klasičnom prozivkom);

„Spao sam sa mita, nestala mi struja” (ne mogu da pratim nastavu, nestala mi struja);

„Nastavnice, mnogo bagujete” (isprekidano se čujete zbog slabijeg protoka interneta);

„Nastavniče, mjutovani ste, anmjutujte” (nastavniče, ne čujete se, uključite zvuk);

„Ne mogu da submitujem, poslaću vam mejl kad budem log in!” (ne mogu da dostavim/predam dokument, poslaću ga kad se priključim na internet);

„Zum mu se krešovao” (Zum je prestao da radi, izbacio ga je) i mnogi drugi.

Komšije rade drugačije

Braća Hrvati ne samo što se godinama trude da tuđicama nađu zamenu, već autore najboljih rešenja i nagrađuju. A evo kako glase neki njihovi predlozi: skrinšotovanje – preklikanje, brend – oznak, pandemija – velepošast, komorbiditet – subolest, respirator – dišnik ili disajnik, lokdaun – društvostaj ili obustavka, samoizolacija – samoosama, njuzleter – novosnik, regenerator – obnovnik, tabu – zabranjenica, korektor – prebrisač ili prebrisnik, bekstejy – zapozorje, velnes – opuštaonica, floskula – ispraznica.

Dok su neki od izraza koje koriste već odomaćeni, te ih nije nužno puritanski proterivati zarad čistote srpskog jezika (npr. konektovati), ima i onih, smatraju nastavnici, koji su potpuno nepotrebni s obzirom na postojeći fond reči sličnog ili istog značenja: sinovati (pogledati, videti), džoinovati (pridružiti se), šerovati (podeliti), postovati (objaviti, postaviti). S druge strane, ne treba prenebregnuti da je sijaset onih koje nije tako lako prevesti, posebno kada, nakon što ih „uvezemo”, dobiju specifično značenje.

U moru takvih kovanica, neretko na meti kritika, jedna je pobrala simpatije. To je gučionica, skraćeno od Gugl učionica, pa nije isključeno da će postati novi trend među školarcima i njihovim predavačima.

Autor: Slađana Milačić

Izvor: Dnevnik