Ovo su neke od najčešćih dilema roditelja pred polazak dece u školu

Ovo su neke od najčešćih dilema roditelja pred polazak dece u školu, a na njih odgovaraju iz Ministarstva prosvete Početak nove školske godine ne može se uporediti ni sa jednom do sada. Zbog pandemije koronavirusa, te specifičnih okolnosti u kojima smo se našli, ove godine svaka škola imaće svoj način rada. Roditelji bi početkom sledeće nedelje trebalo definitivno da saznaju kako su se organizovali u onoj koju će njihovo dete da pohađa, a do tada, razjašnjavamo nekoliko dilema koje imaju svi.

Ono što je za sada sigurno, i što će važiti svuda, jeste to da će tri razreda u školu doći i pre 1. septmbra. To su učenici prvog i petog razreda osnovne i prvog srednje škole, koji će na upoznavanje sa svojim učiteljima, odnosno, razrednim starešinama doći 31. avgusta. Svim ostalim osnovcima i srednjoškolcima školska godina počinje kao i uvek, 1. septembra.

Ovih dana privodi se kraju izjašnjavanje roditelja o tome kako žele da im deca pohađaju nastavu – da li su za to da dolaze u školu ili da nastavu prate od kuće, onlajn, odnosno preko časova koje će emitovati na RTS, kao što je bio slučaj i tokom vanrednog stanja. Inače, čak 95 odsto onih koji su se do sada izjansili, jesu za nastavu u školi.

Podsetimo i na to u učionici ne bi trebalo da bude više od 15 đaka, kako bi mogla da se održi fizička distanca, a kako u odeljenjima ima i po znatno više upisanih, ona će se deliti na grupe. Mnoge škole će tako, ukoliko ne pronađu neki drugi mogući model, odeljenja deliti na dve grupe – jedna koja će ići od 8 do 10.30, a druga od 11 do 13.30 sati. Vreme između dve smene predviđeno je za detaljnu dezinfekciju školskih prostorija.

Iako su mnoga pitanja već rešena, roditelji i dalje imaju dileme. Ovo su neke od najčešćih, a na njih odgovaraju iz Ministarstva prosvete.

Šta ako đak krši pravila i neće da nosi masku, hoće li da bude kažnjen?

– Maske su obavezne i to nije pitanje nečije želje ili prohteva. One su zaštita kojom se smanjuje rizik od obolevanja, ali i da deca ne prenesu virus ukućanima i starijima, prvo je što naglašavaju u Ministarstvu prosvete.

Nije isključeno da do početka školske godine Krizni stab usvoji odluku da deca koja iz zdravstvenih razloga ne mogu da nose masku, ukoliko su na primer asmatičari, uz lekarsku potvrdu, imaju mogućnost upotrebe vizira.

Ipak, vratimo se na pitanje o kaznama – Mere kojima je propisana maska doneo je Krizni stab Vlade Srbije. Osnov je Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, ali i svaka škola ima svoj pravilnik. Pravilnik donet na nivou škole precizira takozvanu kaznenu politiku od upozorenja preko vaspitne do disciplinske mere.

Da li će mlađi učenici moći da borave u školi od 8 do 16, 17 časova?

Takozvani produženi boravak ima svaka treća škola odnosno, njih 557. Grupa za produženi boravak ima oko 1.550. Radno vreme treba da bude dogovoreno sa roditeljima.

Da li se ukida celodnevna nastava u onim školama gde postoji?

Svaka škola doneće odluku o tome da li će da redukuje nastavu i kako. Recimo, u OŠ “Drinka Pavlović” u Beogradu, a koja radi po sistemu celodnevne nastave, neće je ukidati, ali će biti redukovano njeno vreme. Kako će to tačno da izleda u konkretnoj školi roditelji će da saznaju početkom sledeće nedelje.

Da li je obavezno da roditelji donesu potvrdu da rade da bi deca mogla da koriste boravak?

– Vreme je pandemije. Nastava, ali i rad nastavnog osoblja prilagođeni su vanrednoj situaciji. Obavezna je potvrda poslodavca da roditelj odlazi u poslovnu jedinicu. Roditelji čija su deca uključena u produženi boravak i u odeljenja celodnevne nastave u obavezi su da dostave školi potvrdu izdatu od strane poslodavca kojom dokazuju da poslove moraju da obavljaju u sedištu ili drugim poslovnim i organizacionim jedinicama. Potvrda treba da sadrži i kontakt poslodavca.

Hoće li deca imati organizovan ručak u boravku?

– Hoće.

Ukoliko škola organizuje ishranu učenika, potrebno je:

da se obroci služe u trepezariji ili učionicama (samo ukoliko škola nema trpezariju)

da deca za stolovima sede na udaljenosti od najmanje jednog, a poželjno dva metra, u svakom pravcu.

pre jela obrisati alkoholom površine na kojima će se služiti hrana.

da deca operu ruke pre jela.

deci naglasiti  da međusobno ne dele hranu i pribor za ishranu.

Da li će postojati veliki odmor?

Da. Nastavni dan u školi organizovan je tako da je praktično isti kao i pre pandemije. Ono što ga razlikuje je samo trajanje časova, sada od 30 minuta i nastava u grupama do 15 đaka, što je bio zahtev epidemiologa. Kako su se i do sada razlikovali odmori koji su u nekim školama bili dva po 15 minuta ili jedan duži, tako će i narednoj školskoj godini, škola precizirati.

Održavanje fizičke distance među učenicima neophodno je i tokom malih i velikog odmora. Preporučuje se da učenici provode veliki odmor na otvorenom (u školskom dvorištu) kad god to vremenske prilike dozvoljavaju.

Kako će odgovarati učenici koji školu pohađaju online – pojedinačno ili u grupama?

Odgovaranje za one koji prate nastavu od kuće je uvek u školi. Da li će biti pojedinačno ili u grupama dozvoljenog broja zavisi od toga koliko ima dece, koji su razred, kao i to da li odgovaraju pismeno ili usmeno.

Sme li roditelj da uđe u školu?

Osobe koje dovode decu u školu ne ulaze u školu već decu prate do ulaza u školsku zgradu ili do kapije školskog dvorišta, gde decu mlađeg uzrasta preuzima dežurni učitelj/nastavnik i obavezno nose zaštitnu masku tako da pokriva nos, usta i bradu.

Kako sa školskim proslavama?

Ne sprovoditi proslave u objektu (priredbe), kao ni organizovane grupne posete mestima gde se očekuje okupljanje većeg broja osoba, izlete i drugo.

Hoće li deca imati čas fizičkog?

Na tu temu gorovio je nedavno dr Pregrag Kon, epidemiolog i član Kriznog štaba za borbu protiv korona virusa.

Izvor: Mondo