Pobednik kviza “Slagalica” i gimnazijski profesor: “Autoritet znanja je presudan u školi”

Kada govorimo o stanju u srpskom obrazovnom sistemu, obično imamo mnogo zamerki. Svi mi. Poslednjih nekoliko godina vrlo često se preispituje i stručnost kadrova koji rade u školama, a pokušaji da se iznađu rešenja koja bi one zaista kvalitetne ljude zadržala u školi deluju više kao stavljanje flastera na ranu od metka.

Foto: RTS Screenshoot

Ipak, postoje ljudi koji su u tom poslu srcem, a koji su svoje znanje pokazali ne samo svojim đacima i kolegama, već celoj Srbiji. Jedan od njih je to uradio pobedivši u najpopularnijem domaćem kvizu “Slagalica”. Saša Stajčić, profesor filozofije u Gimnaziji u Lazarevcu i njen nekadašnji đak, je pobednik poslednjeg 159. ciklusa ovog kviza.

On je u finalu nadmašio Milana Singurilovića i time se upisao na listu pobednika u popularnom kvizu. I osvetlao obraz celoj svojoj profesiji.

– Koleginice i kolege su bile oduševljene čim su saznale da sam učestvovao u kvizu. Sa nestrpljenjem u iščekivale svaku novu emisiju, čestitale na pobedama i delile objave na društvenim mrežama. – kaže prof. Stajčić za Zelenu učionicu.

On kaže da svoje oduševljenje nisu krili ni đaci.

“Navijali su za mene kao da sam sportista. Mnogi razmišljaju da se prijave na neki kviz. Mnogi od njih u verovali da sam pobednik ciklusa već posle uspeha u kvalifikacijama. Sve mi to govori da je znanje na ceni i pored toga što prosveta ne uživa ugled kakav zaslužuje.”

A profesor nam je otkrio šta smatra nužnim da se dogodi, da bi se ugled koji prosveta zaslužuje – vratio.

“Potrebno je uvesti platne razrede, omogućiti jednosmensku nastavu (ako je potrebno i sazidati nove škole), smanjiti odeljenja na maksimalno 15 učenika, uvesti besplatne udžbenike…” – smatra Saša Stajčić.

Pitali smo ga i na koji način motiviše đake da uče i budu bolji. Ličnim primerom svakako, ali da li je to dovoljno deci?

“U nastavi filozofije su moguće korelacije sa drugim predmetima, tako da učenici mogu da se afirmišu na taj način. Preporučujem učenicima da čitaju literaturu koja nije usko vezana za gradivo. Oni rade na sebi, svako na svoj način, nije svima znanje prioritet. Nažalost, vrednosti koje se nameću preko medija su u neskladu sa vrednostima koje škola afirmiše. Trudim se da ukažem učenicima na skrajnute vrednosti u etici i estetici.” – kaže naš sagovornik i dodaje: “Autoritet znanja je presudan u školi. Učenici očekuju od profesora da bude stručan, a cene i kada profesor poseduje širi dijapazon znanja.”