Pravnici zaposleni u školama: Novi PKU je NEZAKONIT, protivustavan i diskriminatorski

Foto: Ministarstvo prosvete, Facebook

Strukovno Udruženje sekretara osnovnih i srednjih škola Srbije obratilo se danas medijima saopštenjem, kako bi iskazalo svoj stav o nedavno potpisanom Posebnom kolektivnom ugovoru za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika.

„Kao članovima udruženja pravnika koji rade u obrazovanju neshvatljivo nam je da kolege koje rade u obrazovanju, a predstavnici su sindikata, pokazuju ovoliki stepen neznanja i sebičnosti koji su pokazali potpisivanjem ovog višestruko nezakonitog akta“ – kažu pravnici zaposleni u školama.

Članovi Udruženja kaži da je upitno da li je Ministarstvo prosvete, koje je sa predsednikom Vlade u ostavci, uopšte imalo legitimitet da potpisuje bilo šta, „a kamoli ovakav dokument koji je diskriminatorski, skandalozan, nezakonit i protivustavan.“

Oni naglašavaju da je uloga sekretara u ustanovama obrazovanja i vaspitanja da se stara o poštovanju zakona u radu i da ukazuje na nezakonite i nepravilne odluke nadležnih organa.

„Ovim putem ukazujemo na nezakonitost potpisanog Posebnog kolektivnog ugovora, argumentovano i sa dokazima.“ – kažu sekretari u školama i kao dokaz za svoju tvrdnju se pozivaju se na Ustav Republike Srbije, Zakon o radu i Zakon i zabrani diskriminacije.

Podsetimo, potpisivanjem novog Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u osnovnim i srednjim školama i domovima učenika, svi prosvetni radnici koji nisu članovi sindikata stavljeni su u nepovoljniji položaj na više načina.

Tako će oni dobijati otpremninu u iznosu od dve prosečne plate, a ako odluče da budu članovi sindikata, biće im isplaćene tri.

Slična je situacija sa isplatom jubilarne nagrade koja se, prema PKU, isplaćuje za 10, 20, 30, 35 i 40 godina radnog staža. Ona će, za sve koji nisu članovi sindikata, biti umanjena za polovinu.

Kako bi ukazali na nezakonitost ovog ugovora, pravnici zaposleni u školama pozivaju se na sledeće odredbe zakona.

„Prilikom tumačenja ovih odredaba pozivamo na Ustav Republike Srbije.“ – kažu iz Udruženja sekretara.

Zabrana diskriminacije

Član 21

Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki.

Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije.

Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta.

Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima.

Dalje 

Hijerarhija domaćih i međunarodnih opštih pravnih akata

Član 194

Pravni poredak Republike Srbije je jedinstven.

Ustav je najviši pravni akt Republike Srbije.

Svi zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji moraju biti saglasni sa Ustavom.

Potvrđeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava deo su pravnog poretka Republike Srbije. Potvrđeni međunarodni ugovori ne smeju biti u suprotnosti sa Ustavom.

Zakoni i drugi opšti akti doneti u Republici Srbiji ne smeju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorima i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava.

Dalje:

UREDBA

O RATIFIKACIJI KONVENCIJE MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE RADA BR. 111 KOJA SE ODNOSI NA DISKRIMINACIJU U POGLEDU ZAPOŠLJAVANJA I ZANIMANJA

(„Sl. list FNRJ – Međunarodni ugovori i drugi sporazumi”, br. 3/61)

Član 1

1. Za primenu ove konvencije, izraz diskriminacija podrazumeva:

a) svako pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva zasnovanog na rasi, boji, polu, veri, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom poreklu, koji idu za tim da unište ili naruše jednakost mogućnosti ili postupanja u pogledu zapošljavanja ili zanimanja;

b) svako drugo pravljenje razlike, isključenje ili davanje prvenstva, koje ide za tim da uništi ili naruši jednakost mogućnosti ili postupanja u pogledu upošljavanja ili zanimanja, koje će moći poimence naznačiti zainteresovana država članica nakon konsultovanja predstavničkih organizacija poslodavaca i radnika, ako one postoje, i drugih odgovarajućih organa.

2. Pravljenje razlika, isključenje ili davanje prvenstva koji se zasnivaju na traženim kvalifikacijama za neko određeno zaposlenje nisu smatrani kao diskriminacija.

Dalje:

ZAKON O RADU

(„Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 – odluka US, 113/2017 i 95/2018 – autentično tumačenje)

Član 20

Diskriminacija iz člana 18. ovog zakona zabranjena je u odnosu na:

1) uslove za zapošljavanje i izbor kandidata za obavljanje određenog posla;

2) uslove rada i sva prava iz radnog odnosa;

3) obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje;

4) napredovanje na poslu;

5) otkaz ugovora o radu.

Odredbe ugovora o radu kojima se utvrđuje diskriminacija po nekom od osnova iz člana 18. ovog zakona ništavne su.

Dalje:

ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE

(„Sl. glasnik RS“, br. 22/2009 i 52/2021)

Član 2

Izrazi „diskriminacija“ i „diskriminatorsko postupanje“ označavaju svako neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno propuštanje (isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva), u odnosu na lica ili grupe kao i na članove njihovih porodica, ili njima bliska lica, na otvoren ili prikriven način, a koji se zasniva na rasi, boji kože, precima, državljanstvu, nacionalnoj pripadnosti ili etničkom poreklu, jeziku, verskim ili političkim ubeđenjima, polu, rodu, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji, polnim karakteristikama, nivoom prihoda, imovnom stanju, rođenju, genetskim osobenostima, zdravstvenom stanju, invaliditetu, bračnom i porodičnom statusu, osuđivanosti, starosnom dobu, izgledu, članstvu u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i drugim stvarnim, odnosno pretpostavljenim ličnim svojstvima (u daljem tekstu: lična svojstva);

Diskriminacija zbog političke ili sindikalne pripadnosti

Član 25

Zabranjena je diskriminacija zbog političkih ubeđenja lica ili grupe lica, odnosno pripadnosti ili nepripadnosti političkoj stranci odnosno sindikalnoj organizaciji.

Diskriminacijom iz stava 1. ovog člana ne smatraju se ograničenja koja se odnose na vršioce određenih državnih funkcija, kao i ograničenja neophodna radi sprečavanja zagovaranja i vršenja fašističkih, nacističkih i rasističkih aktivnosti, propisana u skladu sa zakonom.

„Mišljenja smo da je neznanje naših nazovi kolega koji su sindikalni predstavnici i alavost u zaštiti sindikalnih interesa preovladali u konkretnom slučaju, a da je tehnička funkcija rukovodioca Ministarstva prosvete sa druge strane i neznanje i nezainteresovanost proizvela ovakav „nakaradan“ Poseban kolektivni ugovor koji bi trebalo da štiti interese zaposlenih u obrazovanju, a u stvari je po odredbama višestruko nezakonit, protivustavan i diskriminatorski.“ – pojasnili su pravnici zaposleni u školama.

Oni su pozvali sve ljude od struke i kolege iz obrazovanja da javno zatraže odgovornost svih potpisnika ovog i ovakvog Kolektivnog ugovora.