Prvog dana male mature ministar najavio LOV NA VEŠTICE

Prvog dana male mature ministar najavio LOV NA VEŠTICE

Testom iz srpskog jezika danas je počeo završni ispit za osmake, njih oko 70.000, a ministar prosvete Mladen Šarčević poručio je danas nastavnicima da će “ove godine ići u lov na veštice” ukoliko se utvrde nepravilnosti, odnosno ustanovi da su pomagali đacima i rešavali testove umesto njih.
– Poslali smo pismo kojim smo obodrili školske uprave i direktore škola, ali su jasno mogli da pročitaju da smo vrlo ozbiljni i da tražimo maksimalnu posvećenost da testovi prođu kako valja. Analiziraćemo posle sva odstupanja, gde se pojavljuje drugi rukopis, druga hemijska, uglavnom to rade nastavnici i ljudi koji pregledaju i jasno im poručujemo da ćemo ove godine ići u lov na veštice – rekao je Šarčević.
Ovo su rezultati testa iz srpskog jezika
Pravopis im ide od ruke, ali književnost… Osmake na testu iz srpskog namučili TOM SOJER I ĐULIĆI
Upitan na koja odstupanja misli, ministar je rekao da nekim sredinama u 30 odsto slučajeva ima odstupanja onoga što deca rade.
– Recimo da su zadaci koji su već urađeni, dopisani, popravljani, tuđom olovkom, ne dečjom rukom. Govorimo o tome da u tim stvarima učestvuje mnogo odraslih i to nije tajna. To ćemo itekako analizirati – rekao je ministar.
 
Rešenje završnog testa iz maternjeg jezika biće dostupno školama i javnosti posle 12.30 jer je u Osnovnoj školi “Dositej Obradović” u Osaonici, kod Novog Pazara, početak ispita kasnio 54 minuta, saopštilo je danas Ministarstvo prosvete.
Dodaje se da, kašnjenje ispita “ni na koji način nije ugrozilo regularnost, jer su supervizori i dežurni nastavnici, koji su pratili sprovođenje testiranja radili u punom sastavu i poštovanje procedure”.
Više mesta u školama nego osmaka
iz Ministarstva prosvete poručuju i da đaci nemaju mesta za zabrinutost, jer u srednjim školama ima više mesta nego što je svršenih osmaka.
Četrdeset osmaka OŠ “Stari grad” nestrpljivo je čekalo početak testa. Dok su se neki učenici protiv treme borili igrajući se olovkama i priborom, drugi su se zadirkivali i smejali.
– Više treme je bilo sinoć nego sada. Ipak, ne znam kako će biti sutra, pošto se više plašim matematike nego srpskog – kaže nam jedna od učenica.
Čokoladice i voda koje su osmaci dobili od škole, kao i pribor i testovi, jedino je bilo dozvoljeno držati na klupi, dok su telefoni, skupljeni na gomili, bili pod budnim okom dežurnih nastavnika.
– Verujte u svoje znanje i dobro čitajte zadatke. Pre nego što predate testove, proverite još jednom šta ste napisali i da li ste sve prešli hemijskom olovkom. Želim vam svu sreću – istakla je direktorka Sanja Radmilović.
Đaci su nestrpljivo otvorili koverat, a zatim počeli da rade.
Završni ispit, mala matura, traje tri dana – danas u devet počeo je test iz srpskog jezika, za sutra u isto vreme je zakazan test iz matematike, dok će u petak osmaci polagati kombinovani test – biologija, hemija, fizika, istorija, geografija.
Šarčević: Interesi đaka na prvom mestu
Ministar Mladen Šarčević poželeo je sreću svim osmacima. On je rekao da je prvi put ove godine racionalno planiran broj đaka kada je u pitanju upis u srednje škole tako što se pre svega vodilo računa o interesima dece.
– Neće biti patuljastih odeljenja, ničega sto nije u interesu dece – rekao je Šarčević novinarima u Osnovnoj školi “Branko Ćopić”, gde je poželeo maturantima sreću uoči početka testa iz srpskog jezika.
Šarčević povodom prebijanja romskog dečaka: Nije fer da se škola smatra odgovornom
Šarčević je naveo da oko 70.000 osmaka polaže maturu, uključujući i đake sa Kosova i Metohije, gde su testovi juče stigli bez problema.
Za sada, dodaje, sve protiče bez bilo kakvih nepravilnosti, ali će nakon završetka polaganja mature sva odstupanja biti analizirana.
On je kazao da su pre tri meseca nadležni konsultovali ljude na lokalu da kažu šta je aktuelno i perspektivno, ali i da konsultuju privredu i tržište rada.
– U tom smislu imali smo jasnu formilu – koliko dece je prošle godine završilo osmi razred, koliko ih je apliciralo, šta je ostalo neupisano, i držeći se toga, mislim da smo malo odstupanja napravili, negde oko pet odsto – rekao je Šarčević.
Kako kaže, nadležni su forsirali upis u gimnazije, u toj meri da su neke varoši po prvi put dobile gimnaziju, poput Golupca ili Ušća, dok su pojedine gimnazije dobile IT odeljenja.
– Gimnazije su povećane za 0,7 odsto u odnosu na prošlu godinu, ali ne po cenu da oborimo cenzus upisa u njih. Mislim da smo napravili dobru polaznu osnovu da sledeće godine svi znaju na koji način se vodi politika upisa – podvukao je Šarčević.
Šta koliko bodova donosi
Svi učenici moraju polagati malu maturu, koja predstavlja zvaničan završetak osnovnoškolskog obrazovanja.
Na svakom od tri testa učenici maksimalno mogu osvojiti po 10 poena. Bodovi sa testa sabiraju se sa bodovima osvojenim na osnovu uspeha na kraju šestog, sedmog i osmog razreda i čine osnov za rangiranje učenika za srednju školu.
Na osnovu opšteg uspeha u osnovnoj školi učenici mogu imati maksimalno 70 bodova, a bodovanje se obavlja tako što se uspeh na kraju šestog razreda, zaokružen na dve decimale, pomnoži sa četiri, a opšti uspeh na kraju sedmog i osmog razreda pomnoži sa pet.
Od prošle godine uveden je prag od 50 bodova, koliko maturanti moraju da imaju da bi upisali četvorogodišnju školu. Ukoliko imaju manje bodova, moraju da upišu trogodišnju srednju školu.
Preliminarne rezultate završnog ispita škole će objaviti 18. juna, nakon toga sledi period za žalbe učenika, tako da će konačni rezultati biti objavljeni 23. juna.
Po objavljivanju konačnih rezultata sledi predaja liste želja, a raspored učenika po školama biće objavljen 3. jula, dok je 4. i 5. jula predviđeno da se obavi upis učenika u srednje škole.
Prošle godine najveće interesovanje malih maturanata bilo je za medicinske i ekonomske škole.
Testovi za malu maturu ove godine biće TEŽI ZA PREPISIVANJE jer u njima ima NOVA CAKA
Sve što treba da znate o polaganju male mature i šta osmaci danas NIKAKO NE TREBA DA RADE
Ove godine 127 škola upisaće učenike po dualnom modelu obrazovanja – učenje kroz rad.
U 49 škola uvedeno je 19 novih obrazovnih profila, dok je 43 profila sa elementima dualnosti usklađeno sa tržištem rada u još 78 škola.
Drugi upisni krug za kandidate koji nisu upisani u prvom krugu, počinje 7. jula kada se predaje lista želja.
Ove godine štampano je 72.232 testa, a u srednjim školama ima skoro 76.000 mesta.
Sigurno je da niko neće ostati neupisan u srednju školu, ali je dobar uspeh na završnom ispitu i uspeh iz srednje škole važan kako bi se upisala željena škola.
 
Tanjug , Milica Rašić , Beta