Rajović: “Kašnjenje u progovaranju znači da nešto u mozgu nije u redu”

U Jutarnjem programu TV Prve pre izvesnog vremena gostovali su dr Ranko Rajović i logoped dr Nataša Čabarkapa. Tema je bila razvoj govora, ali i problem koncentracije i pažnje koji je kod dece sve češći, a za koji se oba sagovornika slažu da je usko vezan sa preteranom upotrebom digitalnih uređaja.

Foto: YouTube

“Umesto da nam pokazni gest bude preteča govora, kako je to bilo generacijama unazad, deca taj prst sad koriste za pretraživanje po ekranu. Za to su krivi roditelji koji se time oduševljavaju. To je najčešći problem s kojim mi se obraćaju govoreći: moje dete me ne gleda u oči, ne odaziva se.” – tvrdi dr Čabarkapa.

Dete danas uči 10 minuta i mora da napravi pauzu, dok igrice dva sata igra bez problema. Mi smo već promenili anatomske strukture u mozgu

Rajović dodaje da problem nije samo govor, već da kašnjenje u progovaranju znači da nešto u mozgu nije u redu. On tvrdi da, ako mi gledamo decu kako čak i do 3. godine ne progovaraju, njih čeka sutra problem u školi.

“Roditelji moraju da reaguju. Mi smo radili anketu sa preko 800 učitelja, koji kažu da su deca iz generacije u generaciju slabija – motorika, pažnja, koncentracija, opšte znanje, rečnik koji je siromašniji… Dete danas uči 10 minuta i mora da napravi pauzu, dok igrice dva sata igra bez problema. Mi smo već promenili anatomske strukture u mozgu.” – kaže dr Rajović.

“Bio sam skoro u nekom hotelu, roditelji postave dete ispred tableta i hrane ga. Bolje je da ne jede nego da jede uz tablet. Ako mu date ručak u dva, a ono neće da jede bez tableta ili telefona, vi sklonite ručak i ponudite mu večeru u 6, pa ćete videti kako će jesti.” – kategoričan je dr Rajović.

Rajović se osvrće i na primer majke koja mu je na ovakav savet rekla da su to spartanske metode, komentarišući da je današnjim roditeljima preskakanje obroka spartanska metoda, te da smo sami krivi za to što se dešava našoj deci.

Na pitanje majke kako drugačije da zabavi dete od godinu i po dana, a da mu ne pusti crtani koji dete i traži, jer stalno dolazi u opasne situacije, a ona mora da obavi neke stvari po kući, dr Čabarkapa kaže da je taj problem nastao mnogo ranije i da su ga roditelji sami stvorili.

“Kada detetu dajete telefon dok jede, ono hranu gotovo i da ne žvaće, već guta, a da bi progovorilo, dete mora da nauči da žvaće i da koristi i gornju i donju vilicu i zube i jezik. Ova majka može da stavi dete u kolica, povede ga sa sobom i da mu priča dok obavlja poslove u kući. Da govori šta radi. To će u početku biti jako teško, sa detetom koje je naviklo na ekran. Ali će s vremenom biti lakše.“

Foto: YouTube

Na pitanje voditelja kako da približimo detetu knjigu koja u poređenju sa video-igricama i klipovima deluje dosadno, Ranko Rajović kaže da sve što radi roditelj radi i dete. Ako roditelj provodi vreme gledajući u telefon – to hoće i dete. Ako roditelj gleda televiziju – hteće i dete.

„Uzmite slikovnicu i stavite dete u krilo“

“Problem je i što 80% roditelja ne ume da čita slikovnice. Oni kažu: „ovo je maca, ona kaže ’mjau’, a ovo je kuca, ona kaže ’vau’“. Pa ne čita se tako slikovnica! Stvorite scenu, situaciju, recite da je to maca koja se izgubila, pa je naišla na farmu na kojoj je bila kuca, pa je kuca s njom podelila hranu… Pričajte im, a posle će oni sami naučiti da pričaju. Tako se i stvara ljubav prema knjizi.” – savetuje Rajović.

Zato je, kaže Nataša Čabarkapa, rečnik kod dece siromašan, jer se ni roditelji ne trude dovoljno.

“Mi smo radili ankete sa starijom decom, peti razred, pitali smo decu da u prvom poglavlju Toma Sojera podvuku reči koje ne razumeju. Preko dvadeset reči su podvukli: tintara, obrati bostan, nagrabusiti, to su reči koje ne znaju. Deca ne čitaju jer ne mogu da čitaju, a problem se rešava od rođenja do 4. godine. A za to je odgovoran roditelj.”

Savet svim roditeljima koji daje dr Čabarkapa je da se roditelji bave decom. TV mora da se ograniči, a ako već mora u prve tri godine, bolje je na našem jeziku.

Razgovarajte sa svojom decom jer se govor neće razviti sam. Onog trenutka kad primetite da nešto nije u redu, ne stidite se već se obratite logopedu.

Dr Rajović zaključuje da bebi treba pričati čim se rodi.

“Stavite je pored sebe i opisujte to što radite. Ne kupujte posebna sedišta i relaksatore. Pravi razvoj mozga ide u interakciji. Ja sam napisao knjigu IQ deteta briga roditelja jer to jeste briga roditelja. Ne televizora, ne ekrana.”

Priredila: A. Cvjetić

Izvor: Zelena učionica