Prijemni ispiti za upis na fakultete su završeni. Kako pokazuju prijavne liste kandidata, budući brucoši mahom su se odlučivali za one fakultete koji godinama važe za popularne poput ETF-a, FON-a, psihologije… S druge strane, za nekoliko visokoškolskih ustanova i sada je bilo manje zainteresovanih, što pokazuju nepopunjena budžetska mesta. Portal Nove piše o kojim fakultetima se radi.
Kao i prethodnih godina, i ove je nekoliko visokoškolskih ustanova ostalo „prazno“ jer nema dovoljan broj zainteresovanih kandidata.
Fakultet za fizičku hemiju
Mesta na Fakultetu za fizičku hemiju su i ove godine ostala nepopunjena. Od ukupno 100 slobodnih mesta, čak 80 je budžetskih. Međutim, prijavio se svega 31 kandidat, što znači da ima 49 slobodnih budžetskih mesta.
Fizički fakultet
Za polaganje prijemnog ispita na Fizičkom fakultetu prijavilo se samo 54 kandidata. Fakultet nudi 155 slobodnih mesta, međutim svake godine ostane oko stotinak slobodnih mesta, pa tako i ove.
Najmanja zainteresovanost je i ove godine za smer koji školuje nastavnika fizike, što pokazuje podatak da se samo jedan kandidat prijavio na ovaj smer.
„Nastavničke smerove mora da podrži država, tako što će ih podići na viši nivo. Ljudima koji žele da rade u školama u manjim mestima u zemlji, i u selima, država mora da obezbedi stambeni prostor, uslove za rad i veće plate. Mora se vratiti dostojanstvo učiteljima i nastavnicima“, kazao je bivši dekan ovog fakulteta, prof. dr Ivan Belča.
Geografski fakultet
Geografski fakultet je ove godine ponudio 250 mesta za svih šest smerova: Odsek za geografiju, Odsek za prostorno planiranje, Odsek za turizmologiju, Odsek za demografiju, Odsek za geoprostorne osnove životne sredine i Odsek za geografske informacione sisteme.
Međutim, broj prijavljenih kandidata je svega 86.
Zbog toga je Uprava ovog fakulteta već najavila dodatni upisni rok koji počinje u sredu 6. avgusta.
Rudarsko-geološki fakultet
„Alarmantna situacija“ je i na Rudarsko-geološkom fakultetu na kom je prijemni ispit polagalo samo 21 kandidat, dok je predviđeno 298 mesta.
Nažalost, interesovanje je veoma slabo, a posebno za smer geofizika za koji se od ukupnog broja prijavljenih opredelio samo jedan kandidat. I za Hidrogeologiju je vrlo slabo interesovanje – njih dvoje se prijavilo za ovaj smer.
Šumarski fakultet
Šumarski fakultet je ove godine odobrio 340 mesta, međutim popunjeno je, za sada, 121 mesto.
I dekan i profesori nadaju se da će se slobodna mesta, kojih je trenutno više od 200, popuniti u drugom upisnom krugu u septembru.
Hemijski fakultet
Prema rečima dekana Hemijskog fakulteta Gorana Roglića, tinejdžeri su potpuno nezainteresovani za hemiju, što pokazuje podatak da je posle prvog upisnog kruga ostalo više od 60 slobodnih mesta.
„Najmanje je interesovanje za nastavnika hemije. Imamo dosta slobodnih budžetskih mesta, ali džabe kada nemamo dece. Kad nam firme traže hemičara da ga zaposle, mi nemamo koga da pošaljemo. Činjenica je da kod nas plate nisu neke. Hemičar u zavisnosti od fabrike ima platu između 100.000 i 130.000 dinara i to je verovatno jedan od elemenata koji utiče na opredeljivanje dece za ovaj fakultet“, kaže za naš portal dekan ovog fakulteta.
Hemijski fakultet nudi ukupno 185 mesta od kojih je veći broj njih na budžetu, međutim prijavila su se 122 kandidata.
Filološki fakultet
Ove godine iznenadio je Filološki fakultet. Naime, od ukupno 1.393 mesta ostalo je 637 upražnjenih.
Samo 765 kandidata prijavilo se za ovaj fakultet.
Poljoprivredni fakultet
Od ukupno 790 planiranih i odobrenih mesta, samo 200 kandidata prijavilo se za ovaj fakultet.
Pravoslovni bogoslovski fakultet na kojem je danas održan prijemni ispit za prvi uspisni rok saopštio je da je na prijemni ispit izašlo svih 134 kandidata koliko se i prijavilo, a da na tom fakultetu ima 230 mesta.
Tehnički fakultet u Boru koji pripada Univerzitetu u Beogradu na akademsku 2025/26. godinu prima 240 studenata, a za njega je, kako pokazuje prijavna lista, zainteresovano 50 kandidata.
Izvor: Nova
Naši mladi matematičari godinama i decenijama postižu sjajne rezultate na međunarodnim takmičenjima. Na ovom portalu upravo je objavljena vest o jednom takvom rezultatu. Svakako da zasluge za takve rezultate pripadaju i njihovim profesorima, a pre toga nastavnicima. S obzirom na interesovanje mladih za upis na nastavničke smerove za neke ključne predmete, logično je pitanje – hoće li takvih nastavnika biti u budućnosti? Valjda nam je u interesu da ih bude, pa se logično postavlja još jedno pitanje: šta treba učiniti da ih bude?
Jasno a nejasno! Prvo prevelike upisne brojke na svim fakultetima, drugo broj srednjoškolaca je mali (nema ni osnovaca jer je negativan natalitet godinama), treće ne upisuju svi srednjoškolci fakultete, četvrto ima veoma kvalitetnih privatnih fakulteta (nastavni kadar i realizacija plana), peto upis u inostranstvo (? malo je informacija jer je aktuelno od pre 2-3 godine). Smanjite sve univerzitete za 1/3. Neizbor prosvete za studiranje podržavam. Veliki su problemi u nastavi, radu u školama, u zapošljavanju bez kriterijuma, radu (neradu) novozaposlenih.Dovoljno.
Očigledno ste veoma kompetentni da tvrdite kako kod nas ima „veoma kvalitetnih privatnih fakulteta“. Sasvim je sigurno da ti fakulteti nimalo nisu lakši za završavanje od državnih i da to nije glavni razlog za njihovo upisivanje. Osim naravno novca koji kada se ima – onda može sve.
Što se tiče stranih univerziteta, ne mora da znači da su oni, samim tim što su strani, bolji od naših. Treba pogledati njihovo mesto u međunarodnom rangiranju. A ako su i bolji, da li verujete da će oni koji ih završe da se vrate u našu zemlju da rade? Priča o nekom masovnom povratku predstavlja propagandu i ništa više. Ogromna većina se ne vraća.
Problemi koje navodite u prosveti svakako postoje, ali oni ne zavise od nastavnika, već od sistema i okruženja. Prosveta nije izolovano ostrvo, ako u društvu postoji korupcija, nepotizam, protekcija, nestručnost – to se manifestuje i na prosvetu. Sistem generiše odnose u prosveti, nije obrnuto.
To što nema toliko srednjoškolaca i što ne upisuju svi fakultete ne može biti izgovor za činjenicu da je samo jedan kandidat upisao fiziku, jednu od ključnih nauka u savremenom školstvu.
I na kraju, ako podržavate to što se mladi ne opredeljuju za prosvetu, morate biti svesni posledica. Nema stručnog kadra za predmete u školi. Ukoliko je rešenje odumiranje državnog školstva nauštrb privatnog, morate znati da je naša zemlja prema indeksima siromaštva i socijalnih razlika u samom vrhu evropske tabele. Privatne škole, ne samo fakulteti (jer većina nastavnika će predavati u osnovnim i srednjim školama) – koštaju, a te školarine neće biti povoljne za većinu stanovništva.
Nisam stručnjak,samo sam navela neke činjenice.Slažem se sa komentarom o školstvu i mogućnostima obrazovanja. Takmiče se učenici, pripremaju ih nastavnici,dobri su rezultati . Studiranje za rad u prosveti nema plan B.
Nema svrhe ni upisivati fakultete za nastavnički smer.Em se previše ljudi prima em i svako selo ima fakultete za nastavnike.Govorim iz ličnog iskustva da sam završila strani jezik koji se uči u školama,radila 13 godina i nisam ni uspela da dobijem rešenje za stalno..jelte nisam bila podobna za sistem(pretpostavljam) .Odvela sam pre neki dan sina maturanta na Filološki u Beograd i rekla mu:“ Dobroo upamti ovo mesto,gde smo se pre 20 godina borili za znanje…ispalo je da ne vredi ničemu u ovom korumpiranom društvu!Pamet u glavu,prosvetu zaobilazi u širokom luku!
Nisam baš čuo da svako selo ima fakultete za nastavnike, a pogotovu ne za fizičare i matematičare. To je za mene novina. A čuo sam, i to i znam, da po selima ima privatnih fakulteta. Koji nisu nastavnički.
Na Pedagoškom fakultetu u Somboru ove godine je upisano 40 učitelja, 27 vaspitača, 5 bibliotekara i 4 studenta digitalnog obrazovanja.
Sa svih drugih fakulteta moguće je naći posao van prosvete ali ovo je fakultet koji kada se završi mogućnosti je jako malo – prosveta.