Škole dobile uputstvo za ishranu đaka: Namirnice koje se nikako ne preporučuju su upravo one koje deca najčešće jedu

Cilj ovog pravilnika je da se deci obezbedi zdravija ishrana koja sadrži sveže voće i povrće, meso, mahunarke, ribu i svežu, zdravstveno ispravnu vodu.

Svako peto dete u Srbiji je gojazno, čemu umnogome doprinosi loša ishrana, kako kod kuće tako i u školi. Mnoge škole u Srbiji imaju svoje kuhinje, ali ne i novca za održavanje, pa hranu naručuju iz restorana sa kojima imaju sklopljene ugovore.
Potpuna neuređenost pitanja ishrane u školama dovodi do toga da niko od nas ne zna šta nam deca jedu u školama, a da to više ne bi bio slučaj, ministarstva zdravlja i prosvete donela su pravilnik kojim se određuju uslovi za organizovanje ishrane za đake.
Cilj ovog pravilnika je da se deci obezbedi zdravija ishrana koja sadrži sveže voće i povrće, meso, mahunarke, ribu i svežu, zdravstveno ispravnu vodu.
Tako se školama preporučuje da se na jelovniku svakog dana nađu žitarice, povrće, voće, mleko i meso, da jaja na meniju budu do tri puta nedeljno, a mahunarke dva.
Nutricionista Milka Raičević objašnjava da deca moraju da imaju raznovrnu ishranu.
– Deca žive na pici, pomfritu i hamburgerima, a fizička aktivnost im je loša, pa će ranije da obole od pritiska, holesterola, anemije. Zdrav obrok mora da sadrži ugljene hidrate, proteine, vitamine i minerale, kiselo mleko za kalcijum, voće za vitamin C – objašnjava ona.
Raičević ističe da je važno smanjiti unos šećera, gaziranih napitaka, sokova, peciva od belog brašna, slanih grickalica…
Zanimljivo je da su i škole prepoznale specifične potrebe učenika, pa će u svoju ishranu morati da uvrste i obroke za one koji su alergični na pojedine namirnice, za školarce koji nisu tolerantni na gluten, kao i za decu koja pate od bolesti poput dijabetesa, gojaznosti, bubrežne bolesti…
Vrste namirnica koje se NE preporučuju:
– Lisnata testa (žu žu, pogačice, paštete, rol viršle)
– Krompir i druge vrste povrća pržene u dubokom ulju
– “Lajt” mlečni proizvodi, margarin, sirni namazi, topljeni sirevi, pavlaka
– Mesne prerađevine, paštete, krem/čokoladni namazi
– Plodovi mora, pržena i pohovana riba
– Majonez, kremovi od termički neobrađenih jaja, jela koja sadrže termički neobrađena jaja
– Supe iz kesice
– Slatkiši, bombone, čokolade, industrijski slatkiši
– Gazirani i negazirani napici, energetska pića, dijetetski proizvodi
– Jaki začini, ljuta paprika, biber
– Gotova jela i industrijski začini sa visokim sadržajem soli/aditiva
Gorica Avalić
Izvor:  Telegraf