STEM nauke – šta su i zašto je važno da za njih čuju svi roditelji i nastavnici

Kada me je, pre nekoliko dana, prvi put pozvala direktorka izdavačke kuće JRJ Jovana Majstorović, prvo što mi je palo na pamet na pomen ovog izdavača su radne sveske koje moja deca rado koriste. Jednostavne su, prepune ilustracija, sa vrlo maštovitim i raznolikim zadacima. 

STEM je zapravo sinonim za multidisciplinarni pristup učenju, koji dovodi do toga da deca savladaju veštine koje su potrebne u savremenom svetu. Deca uče da budu spremna na promene koje donosi vreme i da im se brzo prilagode.

Ipak, ono o čemu je ona želela da razgovaramo su STEM nauke. Kada je to pomenula, pojam mi je bio poznat, znala sam šta čini STEM nauke, ali priznajem da nisam znala da se JRJ time intenzivno bavi. Takođe, naš sajt o tome nikad nije pisao, a to je tema koja, svojim značajem za obrazovanje u svetu i Srbiji, zavređuje mnogo pažnje.

Jovana je magistar ekonomskih nauka, preduzetnica, žena koja je, posle višegodišnjeg rada u međunarodnim ekonomskim odnosima, svoju ljubav prema izdavaštvu, obrazovanju i kulturi ulila u porodični biznis.

S njom govorimo o tome zašto je STEM oblik učenja toliko važan, šta ga izdvaja od drugih načina podučavanja i gde je JRJ u svemu tome.

Jovana, kada bi o STEM načinu učenja trebalo da govorite nekom ko se bavi edukacijom ili ima predškolsku/školsku decu, a za STEM do sad nije čuo, kako biste mu ovaj pojam objasnili? Zašto je STEM oblik učenja superiorniji u odnosu na ostale?

Volela bih da najpre čitaocima približimo pojam STEM nauka: sama reč je akronim engleskih reči za nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku (science, technology, engineereing, maths). STEM je jedinstveni model učenja koji integriše ove oblasti u jedan sistem, a temelji se na razvoju kreativnih potencijala kod dece, rešavanju kompleksnih zadataka i, što je jako važno, na interakcijama iz stvarnog okruženja. Učestvujući u raznim projektnim zadacima, deca razvijaju logičko promišljanje i na kreativan način pronalaze rešenja za probleme iz našeg realnog okruženja – baš kao pravi naučnici. STEM je zapravo sinonim za multidisciplinarni pristup učenju, koji dovodi do toga da deca savladaju veštine koje su potrebne u savremenom svetu. Deca uče da budu spremna na promene koje donosi vreme i da im se brzo prilagode. Mi ne možemo danas odgajati decu kao što su naši roditelji nas odgajali. Novo vreme sa sobom donosi promene kojima moramo ići u susret, a promena uvek počinje u nama samima. Složićemo se da najbolji put ka tome jeste kroz obrazovanje. 

Jovana Majstorović

Pomoću knjige aktivnosti „Robotika“ koju je izdao JRJ deca će naučiti da se svuda oko nas nalaze roboti koji nam mnogo pomažu u svakodnevici ili obavljanju nekih radnji koje čovek ne bi mogao.

Možete li nam dati neki primer vežbe/lekcije koji bi čitaocima bolje približio ovaj način učenja?

Nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika usko su povezane oblasti: npr. nauka će otkriti načine kako se pravi neka mašina, tehnologija primenjuje tu nauku u realnosti, inženjerstvo čini da ta mašina „oživi“ – počne da radi i služi svojoj svrsi, a matematika je tu kako bi rešila probleme koji iskrsnu u procesu ovog rada.

Pomoću knjige aktivnosti „Robotika“ koju je izdao JRJ deca će naučiti da se svuda oko nas nalaze roboti koji nam mnogo pomažu u svakodnevici ili obavljanju nekih radnji koje čovek ne bi mogao. Robot nije samo „limeni čovek“, to je svaka mašina koja radi samostalno: npr. automat za kafu i slatkiše ili robot u fabričkoj proizvodnji. Dete će takođe naučiti od kojih materijala se prave roboti, koje sve poslove mogu da obavljaju, šta ih pokreće i kako se programiraju da bi uradili određenu operaciju. To naučno-teorijsko znanje o mašinama dete može da primeni u stvarnosti. Jedan od zadataka u ovoj knjizi jeste i osmisliti sopstvenog multifunkcionalnog robota napravljenog od nekoliko manjih mašina koje već koristimo: npr. kreirati robota koji sprema doručak tako što ćemo iskoristiti funkcije frižidera, rerne i tostera.   

Evo jednog primera koji se ne tiče mašina već geologije – nauke o postanku Zemlje, njenom sastavu, strukturi i promenama koje se na njoj dešavaju. Knjiga aktivnosti „Geologija“ koju je JRJ izdao, između ostalog bavi se i stenama: kakve sve postoje, kako su nastale… Da li znate da mi koristimo stene u raznim oblicima u svakodnevnom životu? Jedan od projekata u ovoj knjizi naziva se „Kamena trpeza“. Ishrana bogata mineralima važna je za zdravlje, a minerali koje mi uzimamo iz hrane takođe se nalaze u stenama. Na primer, gvožđe se nalazi u stenama, a mi ga unosimo u organizam tako što jedemo jaja i ribu, kalcijumom su osim stena bogati i mlečni proizvodi, cinkom orasi itd. Deca imaju zadatak da sastave „jelovnik jak kao stena“: na osnovu spiska minerala koji se nalaze u namirnicama, napraviće svoj zdrav obrok koji uključuje najmanje jednu namirnicu za svaki mineral, a zatim će taj jelovnik predstaviti i crtežom. Na ovaj način, dete je s naučne strane prišlo pojmu stena tako što je izučilo njihove fizičke osobine, zatim je to teorijsko znanje primenilo u realnom životu, a na kraju je pokrenulo i svoju kreativnu stranu tako što je nacrtalo svoje rešenje. Niste znali da možete pomalo biti i naučnici dok spremate ručak, zar ne? To je taj multidisciplinarni pristup učenju o kome pričamo.

JRJ je sredinom prošle godine objavio četiri knjige iz STEM serije. To su Robotika, Geologija, Fizika i velika STEM knjiga aktivnosti koja sadrži zapravo sve četiri tematske oblasti (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku). Sve knjige urađene su u formi radnih sveski, pomoću kojih deca uče logički da promišljaju, rešavaju probleme, povezuju osnovne pojmove iz srodnih nauka, uče kroz praktičan rad i veoma zanimljive zadatke.

Predviđa se da će značaj STEM nauka rasti sve više, te da će do 2020. godine među 50 najtraženijih zanimanja čak 42 biti iz STEM oblasti. Šta to tačno znači?

STEM područja su veoma vitalna i svake godine se sve veći broj talentovane dece i mladih ljudi opredeli da se obrazuje u ovim oblastima. Istovremeno se poslednjih decenija beleži veći prosperitet i mogućnost zaposlenja ovog obrazovnog profila u odnosu na, recimo, profile iz društvenih nauka. Razlog tome su upravo praktična znanja koja se stiču prilikom studiranja i proučavanja STEM oblasti. Činjenica je da mnoga društva koja imaju razvijeniju STEM arenu i koja više ulažu u istraživanje i razvoj ostvaruju značajniji ekonomski napredak i rast. 

Koliko je ovaj oblik učenja zastupljen u školama širom sveta i ima li naznaka da će i kod nas dobiti svoje mesto u obrazovnom sistemu? Kako bi učitelj ili vaspitač, a kako roditelj mogao da svoje đake, odnosno decu upozna sa STEM načinom učenja? I kako da to primeni u svakodnevnom radu?

Pojedine škole u svetu kao što su SAD, Australija, Kina ili skandinavske zemlje već imaju uspostavljene STEM katedre, kako bi kroz obrazovne politike pristupile razvijanju nastavnog programa i ojačale položaj prirodnih nauka. Pojedine zemlje imaju čak i specijalizovane STEM škole, pa deca tako dobijaju teorijska i praktična znanja istovremeno. U Srbiji, roditelji u potrazi za adekvatnom edukacijom za svoju decu biraju različite obrazovne programe učenja matematike, robotike i programiranja. To su najčešće kursevi koji ih uče ovim veštinama.

Svi oni su deo šireg STEM koncepta. Veliki broj osnovnih škola u našoj zemlji je upoznat sa ovim konceptom i to zahvaljujući nastavnicima iz matematike, geografije, fizike, biologije, hemije, gde pojedini nastavnici organizuju STEM školice i upućuju decu na domaća i međunarodna takmičenja, učestvuju u projektima i povezuju se sa svojim parnjacima iz drugih zemalja. Saradnja teorijskih i eksperimentalnih naučnih disciplina s tehnologijom i inženjerstvom (što je STEM u svojoj osnovi) napraviće neka nova otkrića u nauci koja će oblikovati budućnost. 

I vaša izdavačka kuća već ima nekoliko izdanja koja su upravo zasnovana na principu STEM učenja. Koja su to izdanja i kome su namenjena?

JRJ je sredinom prošle godine objavio četiri knjige iz STEM serije. To su Robotika, Geologija, Fizika i velika STEM knjiga aktivnosti koja sadrži zapravo sve četiri tematske oblasti (nauku, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku). Sve knjige urađene su u formi radnih sveski, pomoću kojih deca uče logički da promišljaju, rešavaju probleme, povezuju osnovne pojmove iz srodnih nauka, uče kroz praktičan rad i veoma zanimljive zadatke. Na kraju knjige nalaze se i rešenja svih zadataka. Edicija je namenjena deci uzrasta 7-13 godina. U njoj su na vrlo razumljiv i ovom uzrastu prilagođen način objašnjeni pojmovi iz okruženja poput energije vetra i Sunca, erupcije vulkana, zemljotresa, elektriciteta, sile, brojeva, kodiranja, minerale, uloge robota i mašina…

Naša ideja je da ovom jedinstvenom edicijom knjiga podstičemo stvaranje zajednice kreativnih pojedinaca, okrenutih zanimanjima budućnosti i veštinama koje savremeni svet iziskuje.

Intervju vodila: A. Cvjetić