"Crkli dabogda prosvetari koji traže veće plate…"

Jer balerinu balerinom ne čini ples nego haljina. Ili još jednom o onome ’’videla žaba da se konji potkivaju’’ pa i ona stala u red. Nije važno što nije konj, važno je kako ona sebe vidi, a vidi se kao lipicaner.

Usput, hleb ponovo poskupljuje, ako niste primetili, malo zbog toga što poskupljuju sve vrste goriva, malo zbog očekivane cene pšenice ove godine pa da prikupimo da možemo da je otkupimo i većim delom uvezemo jer smo sve naše uništili, a najviše zbog toga što je hleb najjeftiniji u regionu a i šire. To što Srbi imaju najmanju platu u regionu a o šire da ne govorim, šijemo samo braću Bosance, nema veze.
Od kako smo zauzeli niski start prema EU, neprekidno nam podmeću evropske standarde i zakone, jer da bismo ušli u Evropu moramo prvo da postanemo Evropljani, ovakvi ne valjamo ništa. Kad naučimo da živimo po evropskom modelu, možda… Sad, što vi treba da živite po modelu za koji nemate uslove, nikom ništa. Sve vam je po onom sistemu kad ujutru otvorite novine, ili offline ili online, a oni vas obaveste da se protiv stresa borite tako što na kraju dana treba da se opustite u djakuziju uz čašu šampanjca. To što nemate djakuzi i serete u šljivaru, nema veze. Dobro, vi ne serete, ali ako sere sedmina stanovništva, onda je to alarmantno.
Elem, prosvetari štrajkuju, spinovanje postiže udarničke rezultate, crkli dabogda prosvetari koji traže veće plate, o tome da traže i reformu školstva kao i da se reši problem sa dotrajalim školama, nema veze. Kad bi došli ovi iz EU i videli kakve su pojedine škole, odmah bi dali nalog da budu zatvorene. Ali, mi volimo da se pravimo da je sve u redu, da problem prave samo oni što ne znaju šta će od besa.
Počinje pilot program finansiranja škola koji se zove ’’ novi koncept finansiranja preduniverzitetskog obrazovanja’’, ali meni liči na ono – kako da se uvalimo još više. I, naravno, na projektu rade oni koji nikada nisu stali ispred table ali znaju kako se to radi. Ubuduće će škole biti finansirane prema broju učenika, ali…
Da uzmemo za primer dve škole od kojih svaka ima, recimo, po dvesta učenika. Jedna se nalazi na Dorćolu a jedna u Pikovcu. Pikovac vam je sve istočno, severno, južno i zapadno od Beograda. Ja ovom prostom, seljačkom logikom mislim kako te dve škole treba da dobijaju isto novca. E, nije tako.
Škole će dobijati novac zavisno od toga kolike su (veličinu škole), vrste grejanja (nije isto na gas i na ugalj), gustine naseljenosti mesta (Dorćol vam je gušće naseljen od svake seoske sredine u kojoj ljudi imaju više od jednog deteta), kvalitet puteva (bato, nije isto da gaziš blato do kolena i praviš prtinu u snegu i da hodaš trotoarima, tortoari traže održavanje a blato ne), lokacije škole (da ne ponavljam ono o Dorćolu i Pikovcu), godišta učenika (!!!), nastavnog plana i programa (on nije svuda isti za iste razrede), i mora da ima još nešto, tek ćemo čuti.
Hoće li ova deca na Dorćolu i dalje da uče padeže a ona u Pikovcu ne, ionako ih tamo slabo koriste, ili šta?
Dakle, nisu nas dovoljno raslojili, raslojiće nas još više i još više će zenemariti neke opštine. Kad ubuduće budu izdvajali za prosvetu iz budžeta, neće se sve opštine radovati jer će neke dobiti a neke ne. Kako budu procenili stručnjaci. Koliko će škole dobiti zavisiće uglavnom od direktora, pa ko bude imao bolju vezu u svojoj partiji, više i para.
Inače, nemojte da se plašite. Ovo funkiconiše u Londonu. Tamo inače funkcioniše i nošenje školskih uniformi što će se ovde teško vratiti, mora da se vidi da su deca različita.
I da, finansiranje škola će zavisiti i od toga da li školu pohađaju deca s posebnim potrebama i koliko ih je. Srećom, neko se najzad dosetio dai i deca s posebnim potrebama imaju pravo na obrazovanje. Ali to samo ona koja žive u gradskim sredinama, onoj koja žive u seoskim to još uvek nije dostupno. Mislim, uzmite u obzir udaljenost škole, kvalitet puteva, odmah vam je sve jasno. Samo dok ne prisedne neka budala i ne kaže – a, vama ne može, nemate decu s posebnim potrebama i naloži da svaka škola mora da ima upisane đake s posebnim potrebama, kad može Evropa, možemo i mi.
Toliko o onome da deca imaju ustavno pravo na obrazovanje. Imaju. Ali u različitim uslovima.
Ako ima neko da razume, neka mi objasni kakve veze kvalitet puta ima sa kvalitetom obrazovanja. I gustina naseljenosti?
Da li će deca na selu i dalje da uče sve matematičke operacije ili samo oduzimanje i sabiranje, šta će im više, dovoljno je kad stanu iza tezge na pijaci?
Da li će biti teže seoskoj deci da se do škole probijaju kroz sneg, ili dorćolskoj kroz bašte kafića?
Mislim… osnovno i srednje školsko obrazovanje su sada preduniverzitetska obrazovanja. O univerzitetima da ne govorim. I Megatrend je univerzitet a kako videsmo i ne treba ti neko obrazovanje da bi ga upisao.
septembar, 2016.
Izvor: mahlat.rs