Raspodela učenika po srednjim školama i obrazovnim profilima u prvom upisnom krugu i ove godine je pokazala da se u otvaranje odeljenja za talente, odnosno učenike sa posebnim sposobnostima, ušlo olako i bez promišljanja, piše Danas.
U nekim gimnazijama nastavila se ranija praksa da specijalizovana odeljenja budu poluprazna, ali se sada dogodilo da slobodnih mesta ima i u školama za koje je uvek vladala jagma.
– Ove godine u većini beogradskih gimnazija nije došlo do velikih odstupanja kada je reč o neophodnom broju bodova za upis. Ono što, međutim, možda iznenađuje i nadležne u Ministarstvu, ali i nastavnike gimnazija, jesu rezultati za upis u IT smerove. U gotovo svim gimnazijama ostalo je upražnjenih mesta. Tako je, na primer, u nekim školama koje važe za veoma popularne, poput Prve beogradske gimnazije, ostalo čak 12 slobodnih mesta, a veliko iznenađenje predstavlja i Zemunska gimnazija, koja je uspela da upiše samo pet od planiranih 20 učenika u ovo odeljenje, što znači da neće uspeti da ga formira. Slična situacija biće i u drugim beogradskim, ali i gimnazijama u drugim gradovima – kaže za Danas Aleksandar Markov, profesor istorije i predsednik Edu foruma.
Kada je reč o gimnazijama van Beograda, kaže da je najveći debakl doživela Gimnazija „Jovan Jovanović Zmaj“ u Novom Sadu kada je reč o IT smeru, jer je od planiranih 60 mesta ostalo slobodno čak 46. Sem toga, na prirodnom smeru je zabeležen pad od sedam bodova.
– Nema sumnje da je ovaj pad posledica svega što se dešava u ovoj novosadskoj gimnaziji – uveren je naš sagovornik.
Upis učenika u dva IT odeljenja planirala je Prva kragujevačka gimnazija (40 mesta), a čak 29 nije popunila.
Nijedan učenik nije raspoređen u IT odeljenje gimnazije „Bora Stanković“ u Vranju, koja je nameravala da upiše 20 prvaka.
Veliki broj nepopunjenih mesta na ovom smeru imaju u gimnazijama u Smederevu, Mladenovcu, Zemunskoj i Osmoj gimnaziji.
U Srbiji su samo tri gimnazije uspele da popune kvotu u IT odeljenjima – Treća i Deveta gimnazija u Beogradu i Kruševačka gimnazija, od 38 koliko ima ovaj profil.
Ceo tekst: Danas











Ovo je bilo za ocekivati ali ko mene sta pita.
Ovo malo srpske dece se sprema za odlazak, za napuštanje promaje od države, sto se vidi po izboru srednjih škola, uglavnom se biraju stručne, da imaju papir na kome piše znam to i to da radim. A ako i završe fakultet opet je to onaj koji će se priznati u inostranstvu. Šta smo im pokazali, šta su mogli da nauče od starijih? Šta su mogli da vide oko sebe. Biti obrazovan, imati znanje je bezvredno. Važan je papir. Važna je forma. Ovde ne ostajte, sve je propalo, ništa ne funkcioniše, ni bolnice,ni škole, ni pravosuđe, ni privreda,ni poljoprivreda. Samo mafija, samo starlete, frizerski i kozmetički saloni, kladionice i kockarnice…Plodna nam zemlja ostaje pusta.
Vaše nezadovoljstvo je na mestu, ali mi se čini da deca i mladi previše guše svoje afinitete da bi, kako kažete, bili u poziciji da što lakše napuste otadžbinu. To za posledicu ima generacije nesrećnih i promašenih đaka ili večitih studenata, a kasnije i radnika. S druge strane, veštačka inteligencija „muti vodu” za dobar deo fakultetskih zanimanja. Ulazne barijere se podižu, sve više znanja/iskustva je potrebno za iste pare, a sigurnost postaje misaona imenica.
Neka nam je Bog u pomoći!
Naslov u Danasu glasi „Debakl u IT odeljenjima“ što zvuči zlurado, a nije baš istina.
Za odeljenja sa posebnim sposobnostima za IT, matematiku i fiziku konkurišu najbolji učenici, takmičari na državnom nivou, polažu prijemni ispit pre završnog i zbirni bodovi, zajedno sa dodatnim bodovima za osvajanje prva tri mesta na državnim takmičenjima, određuju pozicije na rang listama.
Ali ta deca-specijalci nisu naišla na profesore-specijalce, koji hoće da rade sa tako zahtevnim učenicima, što je stanje u skoro svim gimnazijama, i to je razlog zašto su deca izgubila volju za upis u ta odeljenja – ne mogu da napreduju.
A zanatske škole i podsticanje upisa u njih je kolonijalna politika, državu nikad nisu razvijali i vodili zanatlije, već nauka i najbolji učenici i studenti.