Kako treba razgovarati sa učenicima

Da bi dobili od učenika odgovore koji su u pogledu sadržine tačni, precizni, određeni, a u pogledu jezika pravilni i jasni, učiteljeva pitanja treba da budu  jasna, određena, i u jezičkom pogledu ispravna.99753234
Najpoželjnije je da učenik odgovara direktno na postavljeno pitanje,ali u praksi često nije tako..Odgovori se , umesto da sadrže i pitanje i odgovor, što se posebno zahteva u mlađim razredima jer se na ovaj način učenici vežbaju u govoru i izražavanju, svode na kratke i nepotpune rečenice..

Učitelj treba posebno obratiti pažnju da odgovori njegovih đaka budu samostalni, to znači da odgovaraju ,,svojim” rečima. Treba negovati prirodnost u izražavanju, podržavati prirodni ton i dikciju. Isto tako važno je i negovati učenička pitanja u nastavnom radu. Ona su pokazatelj njihove zainteresovanosti za nastavu, i da žele da im postane jasno ono što ne razumeju. Treba probuditi njihovu želju za slobodnim postavljanjem pitanja. Od učiteljeve umešnosti zavisi kako da učenička pitanja učini sastavnim delom nastavnog rada.

Osposobljavajući đake da se u sticanju znanja koriste pitanjima, mi ih učimo da do znanja dolaze sopstvenim naporima, i tako  stečena znanja bivaju sigurnija  i najtrajnija. Na taj način im olakšavamo sam proces učenja, oni su u stanju temeljnije da savladaju nastavne sadržaje. Navikavanje, vežbanje učenika da se služe pitanjima doprineće da učenik  nauči  da jasno, logično i sažeto izrazi svoje misli, bilo usmeno ili pismeno.

Razgovor na relaciji učitelj – učenik ne treba da se shvati kao sredstvo koje služi da učenik zapamti gradivo, nego, pre svega kao sredstvo koje podstiče na razmišljanje i udubljivanje u sadržaj onoga što se uči. On treba da izazove živo interesovanje kod učenika. Time što će tražiti objašnjenja, oni će biti i orjentisani da pažljivo slušaju.

Kod učenika starijih razreda postoje uslovi za produbljivanje komunikacije nastavnik – učenik, zato jer su učenici u stanju da za glavnu misao vezuju drugostepene misli i oko nje grupišu pojedinosti koje joj pripadaju. Otuda se s punim pravom smatra da će učenici podrobnije shvatiti i usvojiti nastavne sadržaje ako sa nastavnikom imaju kvalitetnu komunikaciju.

Ako učitelj pokloni punu pažnju uvođenju učenika u veštinu retorike, kroz raznovrsne verbalne metode rada,onda će deca steći trajne navike služenja svojim govorom i jedan novi oblik sticanja znanja.Putem pitanja i odgovora koji deluju stimulativno,oni će bolje shvatiti gradivo, uočiti i izdvojiti glavne stvari, osnovne ideje, i tek onda će lakše doći do zapamćivanja.

Otuda se i učiteljima i nastavnicima postavlja kao zadatak da ostvare poželjnu komunikaciju sa decom, da njihovu pažnju i njihova interesovanja probude, i da učenik igra aktivnu ulogu,a ne da bude pasivni posmatrač.

Slavica Erdeljanović
OŠ “Sveti Sava”
Mladenovac