Logopedi o čitanju i pisanju – kad je dete zaista spremno?

Najvažniji zadatak deteta na početku školovanja je usvajanje sposobnosti čitanja i pisanja. Za pravilan razvoj sposobnosti čitanja neophodna je priprema koja započinje od treće godine deteta, a zavisi od toga koliko i kako odrasli okružuju dete pisanim sadržajima. Priprema podrazumeva postupno usvajanje predčitačkih sposobnosti koje su preduslov za usvajanje čitanja. Razvijenost (nerazvijenost) predčitačkih sposobnosti mogu nam biti jasan znak hoće li dete imati teškoće u usvajanju čitanja.

Predčitačke sposobnosti dete usvaja postupno i kroz igru.

Između 2. i 3. godine prepoznaje da neko upravo čita ili piše, tj. svesno je da iz čitanja proizlazi poruka.

Između 4. i 5. godine postaje svesno razlike u slovima, javlja se svest o smeru pisanja s leva na desno i odozgo na dole, usvaja pojmove kao što su slovo, reč, tačka, postupno se pojavljuje svest o glasovnoj strukturi reči.

Između 5. i 6. godine naglo se poboljšava svest o glasovnoj strukturi reči, što je osnova za razvoj čitačke sposobnosti. Sada je dete spremno na igru rastavljanja reči na glasove, uživa u rimi (voli pesmice).

Između 6. i 7. godine dete ima svest da za svaki glas postoji odgovarajući znak – slovo i tada je spremnost za čitanje na vrhuncu.

Uslovi za nesmetan razvoj sposobnosti čitanja i pisanja su: uredan govorno-jezički razvoj, sposobnost razumevanja onoga što govori, govora drugih, razumevanje sadržaja priče, izgovor glasova do šeste godine mora biti uredan, a rečenica uredne gramatičke strukture. Važno je da je dete zainteresovano za crtanje i pisanje, da ima urednu pažnju i koncentraciju i da je motorički spretno. Dete pre polaska u školu dobro pamti i lako uči pesmice i uočava rimu.

Predčitačke i predpisačke sposobnosti se mogu podsticati kroz različite aktivnosti i igru: igre zvukovima ( istraživanje zvukova u prirodi, oponašanje i imenovanje zvukova), igre brojalicama, opisivanje slika, prepričavanje doživljaja, uočavanje rime, igre glasovima i rečima (kojim glasom počinje reč), deljenje reči na glasove (lav – l_a_v, miš – m_i_š), sastavljajte glasove u reči.

Važno je naglasiti da je kvalitetna okolina ona koja doprinosi razvoju predčitačkih sposobnosti. Dete mora biti okruženo odraslima koji čitaju, pišu i uključeno u te aktivnosti (čitanje priča).

Roditelji se često pitaju kada početi s podučavanjem čitanja pa treba naglasiti da brigu o razvoju predčitačkih sposobnosti treba započeti u 3. godini, ali kroz svakodnevne dečije aktivnosti i igre.

Najbolje je da dete samo pokaže je li spremno za učenje čitanja pre škole ili na početku prvog razreda.

Možemo zaključiti da je za razvoj čitačkih sposobnosti najvažnija kvalitetna okolina. Roditelji stvaraju temelj budućeg razvoja predčitačkih sposobnosti. Dakle, razgovarajte s detetom u svim životnim situacijama, neka vaš govor bude jasan, jednostavnijih rečeničnih struktura i razumljiv detetu.