Preporuke za nastavnike – kako održati optimalan tempo rada tokom nastave na daljinu

Učenje se odnosi na usvajanje znanja i informacija, veština, sposobnosti i navika. Usvajanje školskog gradiva zahteva vreme, motivaciju i upornost. Učenje u školi odvija se uz interakciju nastavnika i učenika i odeljenja u celini.

Većina učenika vreme provedeno van škole i nepohađanje nastave doživljava kao raspust. A kad je raspust, nema šta da se uči!

S obzirom na to da je uveden novi oblik nastave – nastava na daljinu, učiteljima i nastavnicima data je mogućnost komunikacije sa učenicima putem poruka, aktiviranja e- učionice, praćenje časova na RTS. Kako se svi susrećemo sa novom situacijom i novim oblicima poučavanja, evo nekoliko PREPORUKA:

  • potrebno je odabrati jedan, eventualno dva oblika rada u svom odeljenju. Uvođenje više oblika rada (npr. pratite časove na RTS, poslaću vam zadatke na “grupu”), dovodi do zabune i dodatnog opterećenja učenika i roditelja;
  • roditelj ne može da “preuzme” ulogu nastavnika, da obrađuje nastavne jedinice bez obzira na to što provodi znatno više vremena sa detetom;
  • poželjno bi bilo da učitelj/nastavnik nakon časa na RTS, u skladu sa prezentovanom nastavnom jedinicom zada domaći zadatak sa detaljnim uputstvom za izradu (1-3 zadatka);
  • za domaći rad mogu se dati i zadaci tipa: prepisati, pročitati, nacrtati, vežbati, ilustrovati, radi obnavljanja već naučenog i održavanja kontinuiteta u radu;
  • pojedini učenici rade po individualnim obrazovnim planovima IOP 1 i IOP 2, kojima treba zadavati zadatke u skladu sa planiranim ishodima;
  • pojedini  učenici žive u nestimulativnoj porodičnoj sredini, sa roditeljima niskog obrazovnog statusa, i nemaju pristup savremenim načinima komunikacije;
  • da bi poučavanje bilo uspešno neophodna je povratna informacija na relaciji učenik-nastavnik, koja ima motivacionu i korektivnu ulogu ;
  • poželjno je da se učitelj/nastavnik povremeno obrati učeniku porukom ili pozivom sa pitanjem: Kako si? Šta radiš? radi održavanja ličnog kontakta i kontakta sa školom. Ovo bi  bilo od posebnog značaja deci mlađeg školskog uzrasta.

Autor: Ljiljana Mihajlović, školski psiholog